Ako ste odlučili zasaditi voćnjak, tada si prvo trebate postaviti pitanje kakav točno voćnjak želite. Nasad koji će estetski upotpuniti zemljište kao dio krajolika ili želite dosegnuti maksimalan urod? Neovisno o tome kojim se motivima vodili, neke smjernice iste su kako za profesionalne uzgajivače voća, tako i za voćare amatere, jer gotovo su isti faktori koji utječu na to da bi voćke što ljepše izgledale ili pak bile zdrave i davale bogat urod. U nastavku teksta posvetit ćemo se osnovama rasporeda voćaka kao jednom od preduvjeta svakog uspješnog voćnjaka.
Planiranje voćnjaka
Za početak izaberite voćne vrste koje uspijevaju u vašem kraju. Naime, sve voćne vrste, pa čak i odlike iste voćne vrste, nemaju iste zahtjeve prema svjetlosti, toplini i vlazi, a svaki teren ima svoje prednosti i nedostatke.
Tako će tereni nagnuti na južnu stranu osigurati više topline i svjetlosti, dok se na primjer na ravnom terenu osvijetljenost poboljšava sadnjom voćaka u pravcu sjever-jug. Pošto se zemljište za voćnjak, kao i za svaki drugi višegodišnji nasad, može izabrati samo jedanput sasvim je jasno zašto je mjestu za voćnjak potrebno posvetiti svu dužnu pozornost.
Nakon što ste dobro proučili teren, klimatske i ekološke uvjete, istražili i pripremili tlo, te izabrali vrste i odlike voćaka, sada je vrijeme da isplanirate raspored i razmak između stabala.
Razmak između voćaka
Razmaci između redova u voćnjaku i razmaci između voćaka prvenstveno ovise o bujnosti rasta vrste, odlike i podloge, plodnosti tla, uzgojnom obliku i nagibu terena. Kao pravilo uzima se da je pravilan razmak između redova kada se programiranoj visini stabla doda 0,5 metara. Tu također treba voditi računa i o načinu mehanizacije u budućem voćnjaku.
Što se tiče razmaka unutar redova, ako se radi o jednoj vrsti voćke, tada on isključivo ovisi o podlozi i odlici. Međutim, ako su odlike po bujnosti izrazito različite, tada se vrši ujednačavanje odlika tako da se za bujnije odlike kombiniraju sadnice sa slabije bujnim podlogama i obratno. Ova metoda najpogodnija je za voćne vrste koje imaju veći izbor podloga različite trajnosti, kao što je na primjer jabuka.
Ako ste se pak odlučili zasaditi odlike koje ne dozrijevaju u isto vrijeme, tada se one ne smiju nalaziti u neposrednoj blizini kako biste nesmetano mogli provoditi zaštitu od bolesti i štetočina.
Kod samoneoplodnih, autosterilnih odlika (jabuka, kruška, trešnja, veći broj odlika šljive, višnje, lijeske, te manji broj odlika marelice, maline, ribiza i jagode) kod kojih nije moguća oplodnja polenom te odlike, već polenom neke druge odlike, razmak između njih i njihovih oprašivača ne smije biti veći od 20 metara. Idealno bi bilo da se na svakih pet autosterilnih voćaka zasadi jedna voćka oprašivač.
Razmjeravanje i raspored voćaka
Razmjeravanjem određujemo stalni raspored voćaka predviđen planom sadnje. Četiri su najčešća rasporeda voćaka koji preciznim razmjeravanjem čine u voćnjaku estetsku i geometrijsku pravilnost redova u svim smjerovima.
Najčešći rasporedi voćaka:
- raspored u obliku kvadrata
- raspored pravokutnika
- raspored istostraničnog trokuta
- raspored jednakokračnog trokuta
Ovi pravilni geometrijski rasporedi najbolje su izvedivi na ravnim ili nagnutim terenima gdje je nagnutost pravilna, odnosno površina izgleda kao pravilna kosina.
Kod plošnih uzgojnih oblika raspored ne mora biti geometrijski uvjetovan jer se zbog niskog uzgoja tijekom razvoja geometrijske pravilnosti ionako gube, pa je redove potrebno dobro isplanirati.
Ako je pak teren koji zasađujemo nagnut, preporučuje se konturna sadnja, raspored voćaka po izohipsama, kako bi se u takvom rasporedu mogla primijeniti mehanizacija.
Što se ravnih terena tiče, smjer redova u pravilu bi trebao biti sjever-jug čime će se postići najbolje osvjetljenje voćaka. Na nagnutom terenu smjer ne igra ulogu jer zbog visinske razlike terena ne dolazi do zasjenjivanja, no kod ravnih terena smjer je najvažnija stavka jer je svjetlost najbitniji čimbenik u životnom procesu voćke.
Trasiranje i viziranje
Trasiranje (određivanje osnovnog smjera redova) i viziranje (mjerenje) pretposljednja su dva postupka koja obavljamo prije same sadnje voćaka.
Najprije se trasira osnovni smjer redova, obično po sredini na najduljoj liniji površine, zatim na kraju površine uz put, s tim da opet imamo na umu da smjer obvezno bude sjever-jug. Trasira se traserom ili većim kolcima za sadnju.
Kod nagnutih terena tehnika razmjeravanja obavlja se letvom na koju je pričvršćena libela i koja ima dvije okomite noge. Jedna noga, koja će se postavljati na stranu na koju će “padati” smjer reda treba biti nešto viša. Najčešće je letva duga oko 400 cm-a, jedna (duža noga) oko 100 cm, dok je druga, kraća noga, duga otprilike 92 cm-a.
Razmjeravanje se obavlja tako da se za dužinu letve postavlja kolac, a kasnije se kolci pomiču tako da se dobije “pravilna” linija izohipse. Nakon toga postave se kolci za mjesto voćaka u razmaku koji je predviđen za razmak u redu.
Priprema tla za sadnju voćaka
Vrijeme je da poslije dosad opisanog načina pripreme tla i zemljišta započnete kopanje jamica za sadnju. Vrijeme kopanja jama treba prilagoditi tako da se završi do dana sadnje. U manjim voćnjacima kopanje jama može se provesti isti dana kada i sadnja.
Veličina jame treba biti tek tolika da u nju može stati korijen sadnice, a da se pri tome dijelovi korijena ne povijaju. U jamu zatim lagano zabodemo kolac, a na sredinu jame oko kolca nabaci se nekoliko lopata tla u obliku stošca.
Nakon što ste obavili sve ove pripremne radnje za raspored vašeg voćnjaka sve je spremno za uspješnu sadnju voćaka!
Autor: I.K., Foto: Skitterphoto/Pixabay