Cikla se često priprema za zimnicu. Svojim antioksidativnim djelovanjem, cikla štiti organizam od starenja i od mnogih oboljenja. Izvor je folne kiseline, klorofila, kalija, vitamina C, željeza. I korijen i lišće djeluju zagrijavajuće što ih čini idealnom namirnicom za hladnija razdoblja u godini. U početku rasta ne treba pretjerivati s berbom lišća, jer se pomoću sunčevih zraka preko njega hrani sam korijen.
Postoje 3 osnovne podjele cikle:
- okrugla
- spljoštena
- cilindrična
Pigment koji joj daje prepoznatljivu crvenu boju je betacijanin. Specifičan je po tome što se apsorbira u krv i tako povećava prenošenje kisika krvlju i do 400%. Stoga ne čudi da se čak i pri konzumaciji kriške sirove cikle osjećamo svježe i poprilično poletno.
Sterilizacija staklenki za zimnicu
Sterilizacija staklenki je proces koji je bitniji od samog procesa kuhanja povrća kojeg kasnije spremamo u staklenke. Ako je ne izvedemo temeljito, sav će naš trud otići sa staklenkama putem koša za smeće. Bilo da koristimo staklenke s metalnim poklopcem ili patent zatvaračem, obvezno trebamo provjeriti jesu li slobodne od bilo kakvih oštećenja.
Mogu se oprati u vrućoj vodi s deterdžentom ili prokuhati u vodi u koju se doda ocat. Prokuhavanje staklenki (10 do 15 minuta) najčešće se koristi neposredno prije nego što ćemo ih napuniti sa zimnicom.
Jedan od načina je i da se oprane i otvorene staklenke stave u pećnicu na 150°C i drže tako 10 minuta. Ovo uključuje i poklopce s tim da se one s gumicom svakako treba držati kraće. Po mogućnosti izbjegavajte stavljati gumu blizu vrućih izvora topline ako vam spretnost nije jača strana.
Kiseljenje cikle
Prema tradicionalnoj recepturi, potrebni sastojci za domaću kiselu ciklu su:
- neoguljena cikla
- vinski ili alkoholni ocat
- voda
- šećer
- sol
Neoguljenu ciklu treba oprati pod mlazom hladne vode, staviti u lonac i kuhati, nikako ne prekuhati. Okvirno vrijeme kuhanja srednje velikih plodova cikle je oko 45 minuta, a za one velike oko sat vremena, a nerijetko i duže.
Najjednostavniji način provjere je li cikla dovoljno kuhana je ubosti je vilicom. Ako je to lako izvedivo, cikla je kuhana. Ako je pod vilicom tvrda, treba je kuhati dok ne omekša. Oguliti je i narezati na tanke ploške.
Ostatak sastojaka (ocat, voda, šećer i sol) pustiti da zaključa i dodati narezanu ciklu. Dok je još vruća, staviti je u sterilizirane staklenke, preliti tekućinom u kojoj je maloprije zaključala i odmah dobro hermetički zatvoriti.
Čuvamo je u smočnici na sobnoj temperaturi, a najidealnija je za konzumaciju nakon tridesetak dana.
Slatka cikla za zimnicu
Postoje ljudi koji vole slatko i ne mogu si pomoći. Cikla je poprilično dobar materijal za zaslađivanje i zbog udjela šećera kojeg prirodno ima u sebi.
Sastojci su isti kao i kod procesa kiseljenja, osim eventualno vrsta octa. Bolje je upotrijebiti jabučni ocat, jer se bolje slaže uz slatko. Preporučena količina šećera na 5 kilograma cikle su 3,5 velike žlice šećera. Ako osjetimo da je cikla nešto izraženije gorčine, količinu šećera treba prilagoditi tome.
Cikla kao hrana
Kao i sa svim u životu, dokle pustimo mašti na volju, do tuda idu i granice naše kreativnosti. Pa tako ciklu možemo upotrebljavati u kombinacijama jela u kojima je do sada ni zamišljali nismo, a to su: kao ketchup, kao nadjev na pizzu, kao pesto, nadjev za palačinke…
Ketchup od cikle
Da bi napravili ketchup, potrebni su nam:
- jabučni ocat
- šećer
- crveni luk
- cikla
Pomiješane sastojke kuhamo dok ne omekšaju, ispasiramo ih i dodamo sol, papar i klinčić. Ako ga koristimo na pizzi, okus se izvrsno slaže s tvrdim sirom izraženijeg okusa (kozji) kao i s bundevom.
Pesto od cikle
Jedan od čestih recepata koji se priprema je i pesto od cikle. Za njega nam je potrebna:
- pečena cikla
- pečeni češnjak
- menta
- grejp
- pola šalice badema
- maslinovo ulje
- parmezan
Nakon što ciklu i češnjak ispečemo u pećnici i usitnimo u mužaru, dodajemo blanširane usitnjene bademe, sok od grejpa i listiće mente. Zalijemo maslinovim uljem i dodamo parmezan ili sir po želji. Pomiješamo sve sastojke i pesto je spreman za upotrebu.
Cikla je dvogodišnja zeljasta biljka iz roda blitvi. Posijana u proljeće svoju “spremnost za berbu” dostiže već nakon 75 dana. U fazi cvatnje može narasti i do 2 metara visine, dok na drugu stranu pak, korijen može ići do 3 metara u dubinu. Može se konzumirati kroz ljetne mjesece, no u ranu jesen dostiže vrhunac hranjivih tvari.
No bilo kako bilo, bila ona sirova, kuhana ili pečena, dobrodošla je u svakom obliku. Najbolje je iskoristiva ona sirova, jer se kuhanjem gubi određeni dio vrijednih svojstava. Jedna je od povrća koju se preporučuje (kao i krumpir) kuhati u kori, jer se tako gubitak hranjivih sastojaka svodi na minimum. A i lakše ju je oguliti nakon što je skuhamo. Također se ne preporučuje rezanje korijena, jer će se sokovi ispustiti u vodu tijekom kuhanja.
Preporučuje se sok od sirove cikle i kruške. Po želji možete dodati i nekoliko komada sirove mrkve i sok od limuna. Ono što ovaj napitak čini organizmu nakon konzumacije, poprilično je nemjerljiv s bilo čim drugim. Poznata je i terapija protiv raka Rudolfa Breussa, alternativnog liječnika iz Australije. Sastoji se od posta koji traje 42 dana i za kojeg se piju samo čajevi i sirovi sok od mrkve, korijena celera, krumpira, rotkvice i cikle. Udio cikle je najveći i to preko 50% posto.
Autor: V.K., Foto: Flyfishinghut/Pixabay