Ako ne znate za organizaciju pod imenom Autonomna ženska kuća Zagreb, vrijeme je da se informirate. Danas ćemo razgovarati o jednoj osjetljivoj, ali izuzetno bitnoj temi, a to je nasilje nad ženama. Iako svi znamo da je u našoj kulturi nasilje nad ženama još uvijek prisutno, mnogi nisu upoznati s brojevima i statistikom koja upućuje samo na jedno – moramo naučiti tražiti pomoć kad nam je pomoć potrebna.
Autonomna ženska kuća Zagreb nevladina je organizacija osnovana u prosincu 1990. godine, što znači da je zapravo bila prva institucija i sklonište ovog oblika na području tadašnje Istočne Europe. Ohrabrujuće je vidjeti da organizacija i dan danas nudi podršku ženama koje žive u nasilnim partnerstvima ili zlostavljačkim obiteljskim dinamikama.
Koliko je nasilje nad ženama zapravo često?
Na službenoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova možemo naći informacije o nasilju nad ženama u sklopu podizanja svijesti o Međunarodnom danu borbe protiv nasilja nad ženama (25. studeni). Možemo vidjeti da se nasiljem u obitelji smatra svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja, što znači da ne morate nužno biti fizički napadnuti da bi netko vršio nasilje nad vama.
Tjelesno nasilje, neovisno o tome jesu li ostali vidljivi tragovi, oblik je nasilja nakon kojeg većina žena razmišlja o prijavljivanju nasilnika. Ista stvar vrijedi i za djecu, čak i ako se nasilje vrši “u odgojne svrhe”. Psihičko nasilje bilo kakvo je verbalno nasilje, osjećaj straha, uznemirenost, povreda dostojanstva, uhođenje i slično. Ne smijemo zaboraviti da je i spolno nasilje također nasilje, iako mnogi vjeruju da u braku ne postoji “prisila” – to, naravno, nije istina.
Ekonomsko nasilje uključuje situacije u kojima netko uništava vaše stvari, uzima ih, zabranjuje vam da ih koristite, ili pak pokušava prisilno raspolagati vašim sredstvima te vas tako čini ekonomski ovisnima o njima samima. Ministarstvo unutarnjih poslova također određuje zaštitne mjere koje policijski službenik može zatražiti u procesu evaluacije slučaja. Dakle, zaslužujete dobiti pomoć koja vam treba.
Psihosocijalni tretmani, mjere zabrane približavanja, mjere zabrane uznemiravanja, mjere udaljenja iz zajedničkog stambenog prostora, mjere obveznog liječenja od ovisnosti i zatvorske te novčane kazne samo su neke od opcija koje policija može iskoristiti u borbi protiv nasilnika.
Znate li da MUP ima kalendar nasilja? Ovaj šokantni resurs pokazuje statistiku nasilja u obitelji u proteklih 24 sata. Također je vrlo poražavajuće vidjeti da su kaznena djela na štetu djece i obitelji u porastu, jednako kao i nasilje u obitelji. Ova statistika svake je godine dostupna javno.
Što je Autonomna ženska kuća Zagreb?
Kao što smo već spomenuli, radi se o nevladinoj organizaciji koja pomaže ženama da nađu podršku i pomoć neovisno o tome koliko su stare, otkud dolaze, koje je njihovo ekonomsko stanje, političko opredjeljenje i seksualna orijentacija. Organizacija se zalaže za život žena bez patrijarhalnog nasilja i uživanje u društvu koje je rodno ravnopravno, pošteno i podržavajuće.
U sklopu AŽKZ-a nudi se žensko savjetovalište koje je potpuno anonimno i povjerljivo te nudi upute za žene koje se s nasiljem bore ili su iz te situacije izašle. Naravno, radi se o besplatnoj podršci koju možete dobiti svakim radnim danom, a najbolje bi bilo kontaktirati broj savjetovališta: 0800 5544.
Savjetovanje se nudi i individualno i grupno, a bavi se raznim temama – razvod braka, skrbništvo nad djecom, alimentacija, zaposlenje, stambeno pitanje, uključivanje djece u vrtiće i škole. Naravno, profesionalna terapija nudi podršku ženama koje su visoko traumatizirane, depresivne ili boluju od nekog oblika post traumatskog stresnog poremećaja.
Posebno je lijepo za čuti da se Autonomna ženska kuća Zagreb individualno i grupno bavi i davanjem psihološke pomoći djeci i mladima stradalima u nasilnim obiteljskim dinamikama. U tim situacijama pružena podrška pomaže u prepoznavanju i liječenju depresije, tikova, noćnog mokrenja, post traumatskog stresnog poremećaja, problema s učenjem i slično.
Naravno, pravno savjetovanje i zastupanje bitan je dio cijelog procesa te odvjetnice koje rade u suradnji s organizacijom pomažu žrtvama da na sudu dobiju zakonska prava koja zaslužuju. Ovako odgovoran, posvećen i uporan rad pomogao je brojnim ženama, a najbitnije je da se cijeli proces događa na profesionalnoj razini i da je organizacija zaista predvidjela mnoge probleme koji se mogu javiti u procesu.
Neke od nagrada koje je AŽKZ zaradila kao organizacija jesu nagrada Grada Zagreba u 2000. godini, nagrada Velimir Terzić u 2000. godini, zahvalnica MUP-a za požrtvovni i uporni rad te zbrinjavanje žrtvi, ali i Prva nagrada Erste fondacije za socijalnu uključenost marginaliziranih skupina u 2011. godini.
Bavi li se AŽKZ samo podrškom žrtava nasilja?
Bitno je napomenuti da je Autonomna ženska kuća Zagreb institucija koja se, osim saniranjem već nastalih nasilnih situacija, bavi i prevencijom istih. Od 1991. godine, organizacija aktivno sudjeluje u procesima monitoringa zakona i uređivanja postojećih zakona koji štite žrtve.
Osim toga, organizacija se trudi širiti znanje o borbi protiv nasilja osnivanjem raznih kampanja. Samo neke od tema kojima se organizacija bavila uključuju ignorantnost suda prema osuđivanju nasilnika, utjecaj pandemije na nasilje nad ženama, smiješne kazne koje se izdaju nasilnicima, ali i šokantne ispovijesti mnogih glumica i poznatih javnih ličnosti.
Naravno, kao i svaka organizacija koja želi na svijetu ostaviti trajnu promjenu, AŽKZ provodi i istraživanja. Od 1997. godine, Autonomna ženska kuća Zagreb surađuje s relevantnim institucijama i stručnjacima te tako širi znanje i utvrđuje obrasce koji mogu biti od pomoći u procesu zaštite žrtve.
Jedno od zanimljivih istraživanja bilo je Istraživanje o utjecaju pandemije na rodno uvjetovano nasilje (2020. godine). Za trećinu žena, kako istraživanje kaže, za vrijeme pandemije nasilje je bilo učestalije i intenzivnije.
Jesam li žrtva obiteljskog nasilja?
Mnoge se žene pitaju jesu li neugodna iskustva koja su doživjele u svojim partnerstvima zaista zlostavljanje. Zanima ih imaju li dovoljno razloga da prijave svoje partnere i smiju li to uopće napraviti – ako se pitate ovo pitanje, odgovor je najčešće potvrdan. Dijelimo s vama nekoliko vrlo jasnih znakova da ste u nasilnom odnosu koji morate popraviti.
Žene koje prolaze kroz fizičko nasilje puno češće prijavljuju isto jer se situacija čini “ozbiljnijom” – ako vas netko fizički napada, prijeti da će vas fizički napasti ili napada vašu djecu, to je svakako obiteljsko nasilje, neovisno o tome imate li masnice ili ne.
Osim toga, ako vas osoba prisiljuje na seksualne činove koje ne želite raditi, bilo s njima ili s nekom drugom osobom, to je također zlostavljanje. Ne postoji “iznimka” samo zbog toga što ste s nekim u partnerskom odnosu – nikad ne biste trebali biti natjerani na seksualni čin u kojem se ne osjećate ugodno.
Psihološko zlostavljanje uključuje nagle promjene raspoloženja od strane nasilnika, prijetnje, konstantne kritike pred drugima i privatno, zabrane slobodnog kretanja ili druženja s određenim ljudima. Često će nasilnik projicirati i svoje nesigurnosti pa vas optuživati da ga varate, ne volite i/ili će vas uvjeravati da pretjerujete i da je vaša emocionalna reakcija na ovakve optužbe neprimjerena.
Ako partner nikad ne pita za vaše mišljenje i smatra da sve odluke u vezi mora donositi sam, to je također loš znak. Partner koji vas kontrolira i mora znati gdje ste bili i kako ste bili te vas sili da stvari radite na njegov način također je zlostavljač. Takvi će partneri nerijetko prolaziti kroz vaše privatne stvari, uključujući i mobitel, te će htjeti vaše lozinke na društvenim mrežama, a razlog je često ljubomora.
U situacijama koje eskaliraju, partner može prijetiti ubojstvom – ponekad će nasilnik prijetiti da će ubiti vas, vaše bližnje ili vašu djecu, a ponekad će vas natjerati da igrate njegovu igru tako što će vas uvjeriti da će, ako vi odete, on počiniti samoubojstvo.
Ne smijemo zaboraviti i financijsko zlostavljanje u kojem partner koristi svoj ili vaš novac kako bi vas kontrolirao. Možda će zlostavljač oduzeti vama vaše resurse i koristiti ih slobodno, a možda će, činjenicom da pridonosi kućanskom budžetu u većoj mjeri, zaprijetiti da ćete bez njega ostati gladni i žedni.
Što napraviti ako ste trenutno u opasnosti?
Za početak, ako mislite da ste u opasnosti, to znači da ste napravili jedan veliki korak – shvatili ste da ste zlostavljani. Za to treba velika količina hrabrosti. Naravno, uvijek bi bilo bolje kad biste mogli izaći iz zlostavljačke dinamike u kojoj se nalazite, ali svaka žena za sebe mora odlučiti koji je sljedeći korak koji mora poduzeti.
Opcije koje imate su kontaktiranje Autonomne ženske kuće Zagreb (ili neke slične institucije) na broj 0800 5544 radnim danom između 10h i 17h. Napravite to na nekom sigurnom mjestu gdje ćete moći iskreno i otvoreno podijeliti svoju situaciju s djelatnicom s druge strane. Ona će vas uputiti dalje.
Ponekad ćete možda htjeti napraviti nešto radikalno i promijeniti svoju životnu situaciju, a ponekad je emocionalna podrška ono što trebate. Ako pak poznajete nekoga tko prolazi kroz ovu situaciju, osobu upoznajte s njenim opcijama i ponudite korištenje svojih informacija pri kontaktiranju AŽKZ-a ili slične organizacije. Naravno, tu se ne valja izlagati opasnosti i nikako se ne smijete osobno miješati u odnos nasilnika i žrtve.
Ako ste u procesu traženja pomoći, preporučeno je brisati povijest preglednika i popis telefonskih poziva kako biste se zaštitili u slučaju da nasilnik želi proći kroz vaše uređaje. Još jedna opcija jest kontaktirati AŽKZ preko tuđeg uređaja. Bitno je napomenuti da adresa AŽKZ-a nije javno dostupna zbog sigurnosnih razloga i tako mora i ostati.
Donacije AŽKZ-u
Za kraj, bitno je spomenuti da, iako možda niste žrtva nasilja, možete se uključiti u život organizacije donacijama. Tako ćete pomoći organizaciji da pruži potrebnu pomoć onima koji ju trebaju. Bilo koji iznos možete uplatiti po uputama na službenoj stranici.
Moguće su i donacije u naturi, ali za to treba prije kontaktirati organizaciju putem elektroničke pošte: [email protected]. Postoje i donacije pod nazivom “mjesečno prijateljstvo” kojima redovito mjesečno podržavate organizaciju, a najlakše je ovakvu vrstu doniranja realizirati trajnim nalogom.