Neven ili ljekoviti neven (Calendula officinalis L.) jednogodišnja je biljka iz porodice glavočika (Asteraceae), rijetko dvogodišnja. Ima vretenast korijen koji raste duboko u tlo iz kojeg rastu zeljaste, dlakave i lako lomljive stabljike, visine 50-80 cm. U gornjoj polovici, stabljike su razgranate sa sjedećim nasuprotnim listovima.
Svaka stabljika na vrhu oblikuje cvat glavicu promjera 5-10 cm koju čine dvovrsni cvjetovi odnosno jezičasti neplodni cvjetovi žute, žuto-narančaste do narančaste boje poredane u dva do tri reda. Središnji dio glavice čine cjevasti plodni cvjetovi.
Postupkom selekcije dobivene su sorte većeg broja jezičastih cvjetova koji sadrže ljekovite tvari. Sjeme je roška koja se sije tijekom ožujka na dubinu 3-4 cm. Biljka nevena sklona je i samozasijavanju. Cvate od lipnja do listopada. Ovisno o klimatskim prilikama, berba cvjetova može početi već tijekom svibnja, a obavlja se ručno. Redovitom berbom biljke se pomlađuju čime se produžuje vijek vegetacije. Neven je omiljena dekorativna biljka mnogih vrtova i parkova.
Ljekovitom nevenu vrlo je sličan divlji ili poljski neven (Calendula arvensis L.) koji raste samoniklo po vinogradima i poljima te se može koristiti umjesto ljekovitog nevena. Znanstvena je pretpostavka da su tijekom stoljeća iz te vrste pažljivom selekcijom uzgojeni današnji kultivirani oblici nevena. Aromatične latice divljeg nevena su jestive i slankasto-gorčastog okusa pa mogu poslužiti kao začin salatama, juhama, omletima i sirevima te za dekoraciju jela.
Prekrasna boja cvjetova varira od svijetle limunski žute do duboke crvenkasto-narančaste, a potječe od visoke koncentracije biljnih pigmenata, ujedno i snažnih antioksidanata, iz skupine karotenoida poput karotena koji daju naračastu boju (b-karoten, likopen) i ksantofila koji daju žutu boju (violaksantin, rubiksantin, citroksantin) te se vrlo često koriste u prehrambenoj industriji za bojanje namirnica. Boja cvjetova je svojstvo biljke genetski određeno i karakteristično za sortu.
Osim karotenoida, neven od aktivnih tvari u značajnijem postotku sadrži triterpenske saponine, flavonide, eterično ulje i triterpenske alkohole. Triterpenski alkoholi, faradiol i 4-taraksasterol, sprečavaju upale. Osim toga, neven potiče stvaranje novih stanica, a time regeneraciju oštećenog tkiva.
Naširoko poznat po svom regenerativnom i protuupalnom djelovanju, nezaobilazan je u terapiji upalnih bolesti kože poput atopijskog dermatitisa, psorijaze ili ekcema, zatim oštećenja kože mehaničkog (ogrebotine, posjekotine, postoperativni ožiljci), kemijskog (kemijski agensi) ili fizikalnog uzroka (opekline, fotodermatoze), akni, svrbeža, urtikarije, strija, pelenskog osipa i sl. Iz istih se razloga koristi i u prirodnoj kozmetici, najčešće u obliku lipidnog macerata koji štiti i njeguje, kako mladu tako i zrelu kožu čineći je mekšom, toniziranijom i vlažnijom.
Napravite sami, jednostavno i lako, macerat nevena koji se dobiva postupkom maceriranja odnosno namakanja biljne sirovine u hladno prešanom biljnom ulju poput suncokretovog ili bademovog ulja. Proizvodnja macerata je vrlo jednostavna, traje oko 45 dana, a tijekom tog perioda dolazi do prijelaza ljekovitih tvari sadržanih u biljnim stanicama u biljno ulje. Kao sirovina najbolje su blago zgnječene i lagano prosušene ili svježe nevenove latice.
Macerat se pripravlja u omjeru 1:3 odnosno jedan dio svježih cvjetova namače se u tri dijela biljnog ulja. Mješavina sirovina drži se u hermetički zatvorenoj staklenoj i steriliziranoj posudi na svjetlom i toplom mjestu, ali nikako na izravnom suncu. Tijekom tog perioda potrebno je svakodnevno protresti posudu bez otvaranja poklopca. Po završetku maceriranja, mješavina se prvo višekratno procjeđuje kroz čistu i gustu gazu te se ostavlja 24 sata kako bi se istaložili eventualni biljni ostaci prije konačne filtracije kroz filter papir. Gotov macerat sprema se u sterilizirane posude tamno obojenog stakla te se čuva na tamnom i hladnom mjestu.
Napomena: Trudnice i dojilje trebale bi se prije svake primjene eteričnih ulja savjetovati s aromaterapeutom.
Gordana Gorinšek, mag. ing. fitomed. i aromaterapeut
www.facebook.com/aromaticni.
www.aromaticnikutak.blog.hr
Foto: Sxc