Tjeskoba je stanje koje varira od osjećaja opećnitog nemira do ozbiljnog problema koji onemogućuje normalan život. Tjeskoba je poznata kao osjećaj nesigurnosti i straha koji se razvio zbog toga da se lakše nosite s prijetnjama.
Ozbiljnim problemom pokazala se tjeskoba koja ne prestaje, pa ni onda kada je prošla određena opasnost. Takvo stanje može otežati svakodnevni život. Možete se osjećati bezvoljno, razdražljivo i umorno. Teško vam je koncentrirati se, možete imati tjelesne simptome poput znojenja i drhtavice.
Napadaji panike u ovom su trenutku česti. Sklonost tjeskobi može biti nasljedna, a veliku ulogu mogu imati svakodnevne brige i nesretno djetinjstvo. Čimbenik može predstavljati neravnoteža kemijskih tvari u mozgu te prekomjerna aktivnost štitnjače.
Na život mogu utjecati različite vrste tjeskobe, kao što je generalizirani anksiozni poremećaj. Njegovi simptomi su stalno razmišljanje o tome kako će sve poći po zlu te bezrazložan osjećaj zabrinutosti i napetosti.
Fobija je tjeskoba koju karakterizira snažan iracionalan strah od nečega ili od situacije koja predstavlja malu ili nikakvu prijetnju i koja velik dio ljudi ne zastrašuje.
Opsesivno-kompulzivni poremećaj je jedna vrsta tjeskobe koja vodi prema kompulzivnom ponašanju.
Panični napadaji dolaze bez upozorenja i bez očita razloga. Uobičajeni simptomi su znojenje, vrtoglavica, slabost i palpitacija.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je tjeskoba koja se javlja kao posljedica kroničnog stresa.
Najbolje što možete poduzeti je da što prije potražite pomoć, jer ako se ne liječi tjeskoba može ozbiljno poremetiti život. Može vas spriječiti da se zaposlite ili zadržite posao, ili može uzrokovati probleme prilikom sklapanja prijateljstva.
Zakažite posjet kod liječnika ako veći dio vremena osjećate tjeskobu, ako tjeskoba utječe na vaš posao i hobije te ako osjećate strah i paniku cijelo vrijeme. Postoji nekoliko načina kako si možete pomoći:
Pridružite se grupi podrške, gdje se nalaze drugi ljudi s istim problemima. Mnoge grupe daju i telefonske savjete, a upitajte svog liječnika ako vas može uputiti u jednu od grupa.
Razgovarajte s članovima obitelji o svom problemu. Osim s članovima obitelji možete razgovarati i s prijateljima, a tko zna možda saznate kako netko od njih ima sličan problem.
Prilikom liječenja nastojte se informirati o problemu koji imate. Nekim ljudima čitanje o tjeskobi pomaže, a postoji mnogo knjiga i članaka koji se temelje na načelima kognitivno-bihevioralne terapije.
Pokušajte naći više vremena za opuštanje, jer će vam relaksacija pomoći da se opustite i zaboravite na ono što vas muči. Okrenite se jogi, meditaciji, aromaterapiji, masaži, refleksologiji i liječenju travama.
Autor: S.Š., Foto: Diego Cervo/Shutterstock