Znamo da je rano govoriti o Riječkom karnevalu, ali zašto ne biste iskoristili ovaj članak kao ideju za nešto neobičniji odmor i zaputili se u Rijeku, barem na jedan dan kako biste vidjeli nešto novo i neobično. Možda ste ga već posjetili i vrijeme je da se vratite i zavbavite se još jednom u veseloj koloni pod maskama.
Karneval se odvija u razdoblju korizme, ali zanimljivo je da naselja oko Rijeka imaju svoja pravila pa tako u nekima pripreme započinju već prve subote nakon Tri Kralja dok se u nekima čeka sve do blagdana sv. Antona koji pada na 17. siječnja.
Cilj karnevala je zapravo da se bukom zvona pričvrščenim na zvončare i strašnim i čudovišnim maskama nastoji otjerati ljuta zima koja je stegla kraj. Ujedno služi i kao jedna velika katarza kada se prisutni rješavaju svega lošeg što se dogodilo i raduju se povratku sunčanijeg i toplijeg veremena, jednoj novoj stranici u knjizi života.
U pripremu svega potrebnog za karneval sudjeluju svi, od onih najmanjih u vrtićima pa do najstarijih građana, svatko učini ono što može kako bi fešta prošla što bolje i kako bi se svi bezbrižno mogli zabavljati. Na karnevalu se nalazi mnogo događanja pa pokušajte uhvatiti ona najzanimljivija poput izbora kraljice Riječkog karnevala, relija od Pariza do Bakra, povorke ukrašenih automobila koja vozi od Rijeke do Bakra na opće oduševljenje, zatim humanitarni bal koji se održava u Guvernerovoj palači i još mnogo toga.
Karneval se na poslijetku stopi u međunarodnu karnevalsku povorku. Teme su svakojake. Od tradicinalnih motiva koji se održavaju već desetljećima pa do izrugivanja političkim gafovima ili situaciji u državi. No feštu uvijek zatvaraju veseli i bučni zvončari. Ova tradicija Rijeke i zaleđa toliko je posebna i vrijedna da ju je UNESCO odlučio zaštiti svrstavši je na popis nematerijalne baštine čovječanstva.
Autor: L.K. Foto: Roberta F./Wikimedia