Mnoge mame trudnoću opisuju kao predivno razdoblje u životu. Međutim, kod nekih je to i pomalo stresno razdobolje zbog brige za bebino i vlastito zdravlje te zbog pitanja kako će se snaći u budućem odgoju djeteta. Upravo radi toga mogu se javiti napadaji panike.
Mogu se javiti i kod žena koje ga nisu nikada prije iskusile što stvara još veći strah. Ne postoji pravilo koliko se često može javiti. Iako napadaji nisu opasni, izazivaju velik strah. Buduće mame se boje kako će to utjecati na zdravlje bebe.
Javljaju se čak kod 10% trudnica. Najčešći uzrok zbog čega dolazi do napadaja je stres, bilo da se radi o psihičkom ili fizičkom stresu. Stres utječe na razvoj ploda jer kada je mama tjeskobna ili nemirna smanjuje se protok krvi do bebe. Moguć je prijevremeni porod ili manja težina bebe.
Izraženiji napadaji mogu utjecati i na kasniju smanjenu mogućnost brige oko bebe.
Mogu se javiti u bilo kojem razdoblju, dobu dana ili mjesecu trudnoće. Traju kratko, od 5 do 30 minuta. Simptomi mogu trajati puno dulje. Iako vrhunac napadaji dostižu nakon desetak minuta, oni se mogu stišati pa kasnije opet pojačati. Mame često misle da se radi o drugom napadaju.
Većina ih doživi samo jedan napadaj za vrijeme trudnoće. Neovisno jeste li ih imale ili ne u prvoj trudnoći, napadaji panike mogu se javiti u drugoj ili trećoj trudnoći.
Javljaju se obično zbog stresnog razdoblja kojom su mame izložene, bilo radi trudnoće ili općenito ubrzanog tempa života kojim smo sve češće izloženi.
Fizički uzrok zbog kojeg se napadaji panike javljaju kod trudnica su zasigurno i hormonalne promjene. Hormoni su glavni okidači za emocionalnu nestabilnost. Za žene je trudnoća jedno sasvim novo životno razdoblje koje donosi i mnoge promjene u tijelu. Buduće mame često preispituju svoje zdravlje i različite simptome što može dovesti do pretjeranog straha i tako uzrokovati napadaj. Kasnije, kada se prvi napadaj dogodi, javlja se strah od svakog sljedećeg. Oni mogu biti povezani i s genetikom.
Simptomi koji se javljaju su obično drhtanje, lupanje srca, vrtoglavica, preznojavanje, naizmjenični valovi vrućine ili hladnoće, mučnina i bolovi u prsima ili želucu te intenzivan strah kojom je trudnica preplavljena.
Općenito nisu opasni. Njima se tijelo bori protiv opasnosti. Ako ste fizički zdravi nemate razloga za brigu. Potreban je mali oprez kod budućih mama koje imaju neki zdravstveni problem kao što su npr. bolesti srca i dijabetes, a bilo bi poželjno provjeriti i štitnu žlijezdu.
Ako se napadaji često ponavljaju i utječu na vašu svakodnevicu, javite se liječniku. Možda će vam biti potreban razgovor sa psihoterapeutom. Nakon što se stanje poboljša i suočite se sa strahovima broj napadaja bit će manji ili će sasvim nestati.
Autor: M.L., Foto: S.Borisov/Shutterstock