Savjeti za uzgoj gusaka i guščića

Od gusaka čovjek može imati višestruku korist i gdje god postoje za to potrebni uvjeti, treba guske držati. Od gusaka se dobije meso koje se može sušiti na dimu, dobije se dovoljno vrlo dobre masti i vrlo dobro perje. U nekim se slučajevima dobije i veoma tražena povećana jetra, tako da često ta povećana jetra sama podmiruje sav utrošak, te se ostali proizvodi dobiju besplatno.

OSNOVNA HRANA GUSAKA JE TRAVA

Uvjet za držanje gusaka nije voda, već trava, jer je guska tipična pašna domaća životinja. Ona pase travu koje potroši vrlo velike količine . Uz put dođe i do druge hrane, no osnovna joj je hrana trava. Guske se vole kupati, ali u vodi slabo traže hranu. Razlog da se guske najčešće drže uz potoke i rijeke nije u tome što je voda guskama prijeko potrebna, nego u tome što se uz te vode uvijek nalaze pašnjaci i sa svježom zelenom travom. Voli i močvarno tlo jer na tom tlu ima uvijek dovolj no zelenja koje ona iskorišćuje , a pase čak i onu travu koju stoka izbjegava.

NASAĐIVANJE I UZGOJ GUŠČIĆA

Guske snesu u proljeće običn9 12 – 15 jaja na kojima odmah ostanu sjediti. Toliko jaja obično i pokriju. Guske relativno kratko vode guščiće, pa nose i sjede u dva navrata na godinu. Gnijezda treba da budu prostrana i dobro ispunjena slamom i sijenom. Budući da istovremeno sjedi više gusaka, treba ih međusobno odvojiti pregradama da se ne vide i ne uznemiruju.

Nakon 30 dana izvale se guščići. I guščiće, kao i piliće, možemo spajati iz pojedinih legla da bismo oslobodili neke guske koje će u tom slučaju ranije izvesti drugo leglo guščića. Guska nosi mnogo godina, dok je gusak dobar za oplodnju samo nekoliko godina. Međutim, i bolje je češće mijenjati j ato j er je meso starih gusaka, makar ih i utovimo, loše kvalitete i tvrdo. Bolju oplodnju dobijemo ako se guske pare na vodi.

I guščići se mogu valiti u inkubatoru. U tom slučaj u moramo ih uzgajati kao i piliće, uz primjenu umjetne kvočke. Tu metodu primjenjujemo i kad guščiće izvalimo pod guskama, purama ili kvočkama, a zatim ih uklonimo i guščiće uzgajamo pod umjetnim kvočkama. U prvo vrijeme guščićima j e potrebna toplina kao i pilićima, ali za relativno kratko vrijeme guščići će sami ostaviti umjetnu kvočku.

Umjetna kvočka za guščiće ista je kao i za piliće, samo je treba više podignuti da bi se guščići mogli lako uvući. Oko 10 dana držimo umjetne kvočke tople preko čitava dana, a zatim ih samo zagrij avamo. Kad se guščići prestanu noću zavlačiti pod umjetnu kvočku, umjetne kvočke možemo ukloniti.

PREHRANA GUŠČIĆA

Guščićima treba da stalno stoji na raspolaganju hrana i voda za piće. Najpogodnije su gotove smjese. Nakon 3 do 4 dana dobro im je posebno dati fino sječkanu djetelinu, travu ili bilo koje drugo zelenje. Poslije 8 dana puštamo ih napolje pa za kratko vrijeme prestanemo davati zelene !irane, ali im smjesa i dalje stoji na raspolaganju. Guščići će rano ujutro otići iz nastambe i neće se vraćati sve do mraka.

Kad opernate, prestanemo ih hraniti smjesom, a dajemo im samo zrnje ujutro i uveče. Ako uzgajamo guščiće uz gusku, postupak je isti, samo ne trebamo umjetnu kvočku. Hrana za guščiće neka bude u posebnom prostoru, kamo mogu ući guščići, a guske ne. Guske će brzo ostaviti guščiće i početi nesti iznova j aja. S guščićima tada postupamo na isti način, kao i s guščićima uzgajanim pod umjetnom kvočkom. Odrasle se guske hrane uglavnom na paši, a dohranjujemo ih zrnjem i drugim otpacima iz domaćinstva. Dok ima paše, dovoljno im je davati zrnje uvečer, a kad paša prestane, potrebno ih je prihranjivati ujutro i uvečer. Guske se tove uglavnom na dva načina. postoji rani tov za meso i kasni tov već odraslih gusaka.

RANI TOV GUSAKA

Počinje odmah kad se izvale guščići. Guske uklonimo, a guščićima osiguramo umjetne kvočke, i hranu da je uzimaju kad hoće i koliko hoće. U početku dajemo smjesu, koju sve više zamjenjujerno naj prije prekrupom, zatim zrnjem žitarica. Najbolji je kukuruz, ali mogu dobro poslužiti i ostale žitarice. Voda za piće mora im stalno stajati na raspolaganju. Guščiće u takvu tovu ne puštamo iz gusinjaka. Gusinjak neka bude svijetao i zračan, a u proljeće je dobro da ga ujutro osvijetlimo žaruljom ili nekim drugim svjetlom kako bismo guščićima produžili dan. Guščićima u takvu tovu treba svakog dana davati dovoljno sječkanog zelenja. Isto tako treba u posebnu hranilicu staviti kremene kamenčiće i pijesak, koji im je potreban za probavu. Tov se sastoji od dva dijela, predtova i pravog tova. Predtov traje obično 10 dana, a pravi tov 20 dana. Predtov ima zadatak da se guske priviknu na uzimanje većih količina hrane, kako bi tov bio što uspješniji. U predtovu dajemo što više voluminozne hrane i postepeno prelazimo na koncentriranu hranu.

Od voluminozne hrane upotrebljava se razno sječkano zelenje, buča ili duge gomolj ače. U tu hranu postepeno dodajemo sve više koncentrirane hrane, dok se potpuno ne prijeđe na koncentrat. Koncentrat je najbolji od zrnja koje se daje ili u obliku grube prekrupe ili čitavo zrnje . Najbolji je kukuruz. Ne smijemo zaboraviti dodati kuhinjske soli. U koncentratu će biti dovoljno 5 g soli na 1 kg koncentrata. U pred tovu je potrebno dodati nešto više soli. Uz pravilan postupak guske će brzo početi uzimati velike količine hrane i tov će biti uspješan. Međutim, u ovom tovu više ne postoji intenzivan rast gusaka i tov se bazira samo na velikom slaganju masti u tijelu gusaka i, eventualno povećanju jetre. Takav tov neće biti vrlo rentabilan, jer se za stvaranje masti troši mnogo više hrane nego za prirast mesa u mladih grla. Potrošak hrane iznosit će 6-7 kg kukuruza za prirast 1 kg žive vage. Tov koncentratom ne treba da traje više od 20 dana, jer je poslije toga prirast sve manji, a potrošnja hrane gotovo ista. Guščići će biti utovljeni sa 2,5-3 mjeseca i mogu se klati. Ako se dobro hrane, guščići dobrih pasmina bit će tada teški oko 4-4,5 kg. Takvi guščići imaju ukusno meso s malo masti i odlični su za pečenje. Utrošak hrane, ako upotrijebimo dobru smjesu, bit će manji od tri kilograma za kilogram žive vage.

KASNI TOV GUSAKA

Njega obavljamo u jesen. Taj tov može biti takav da guske same uzimaju hranu ili da ih kljukamo. U jednom i drugom slučaju upotreblj avamo mlade guske izvaljene u proljeće, koje ne smiju biti mlađe od 6 mjeseci, ali ne ni mnogo starije, ili stare guske koje smo odlučili ukloniti. Ako same uzimaju hranu, izgradit ćemo na pogodnu mjestu obore velike 2,5 x 3,5 m i ograditi ih letvama ili pleterom do visine od 75 cm. Te obore gradimo vani na otvorenu, ali uzdignutu i ocjeditu mjestu. Ako nemamo takvo pogodno mjesto, onda ćemo ob or podignuti za 1 5-20 cm od zemlje, bilo da navezemo šljunka ili rastresite zemlje, bilo da postavimo na toj visini pod od starih dasaka. Pod treba da bude suh, sa steljom od slame koj a se obnavlja, a skida po završetku tova. U takav prostor stat će 10 gusaka. Na prednjoj strani obora postavimo hranilicu, pojilicu, i posudu s pijeskom.

ŠTO DOBIVAMO OD UTOVLJENIH GUSAKA?

Od tako utovljenih gusaka dobijemo veliku količinu masti i u nekih gusaka povećanu jetru. Ovako utovljene guske daju i dosta mesa koje je dobro u mladih gusaka, a u starih može biti tvrdo i žilavo. Meso tih gusaka može se sušiti na dimu, kao i svinjsko meso, pa se dobije vrlo dobra sušena guščetina koja se može jesti i sirova.

KLJUKANJE GUSAKA

Kljukanje je prisilno hranjenje gusaka. Može se kljukati rukom, pomoću lijevka, ili posebnim strojem. Guske se ovim načinom hrane dvaput na dan, ali treba paziti da guske probave čitavi prethodni obrok, što se utvrđuje pipanj em volje koja mora biti prije hranjenj a posve prazna. Guske se drže u polutami, a najbolje je da svaka bude u posebnom boksu od ‘/, m2, sa suhom steljom ispod sebe . Guskama treba stajati na raspolaganju pitka voda i kamenčići. Za takav tov najpodesniji je kukuruz, i to u obliku zrna ili se prave valjušci od kukuruznog brašna. Ako se upotrebljava zrno, onda j e najbolje da se 24 sata moči u vodi (ne prehladnoj), da malo omekša. Kad se dobro ocijedi, dodamo malo ulja i soli, a zatim hranimo. Za hranjenje će najbolje poslužiti lijevak kroz koji lagano prolazi zrnje kukuruza, ako kljukamo zrnjem. Pri kljukanju rukom postoji opasnost da zrnje ili valjušak uđe u dušnik u kojem slučaju moramo gusku odmah zaklati. Češće dobijemo guske s povećanom jetrom, ali tov kljukanjem nije preduvjet za dobivanje povećane jetre. Utvrđeno je da je ta pojava nasljedna te se u jednom jatu dobiva mnogo gusaka s povećanom jetrom, a u drugom malo. Prema tome, za rasplod treba ostavljati one guske čija mati, otac te braća i sestre daju u velikom postotku povećanu jetru. Normalna težina jetre u gusaka je 70-80 g, dok se tovom u nekim slučajevima dobije jetra teška i 1 kg.

NASTAMBA ZA GUSKE

Nastamba za guske vrlo je jednostavna građevina od drva ili drugog pogodnijeg materijala. Dovoljno je da su guske pod krovom i zaštićene od vjetra, te da im je pod suh. Hladnoća im mnogo ne škodi, pogotovo ako se pravilno hrane.

Foto: Vasaleks/Shutterstock