Osnovna karakteristika dječjeg organizma jest neprekidan rast i razvoj. Rast u užem smislu riječi označava porast visine i težine djeteta, dok se pod razvojem razumijeva dozrijevanje organa i tkiva.
Pojedina razvojna razdoblja djeteta mogla bi se podijeliti ovako: doba novorođenčeta od rođenja do završenog četvrtog tjedna života; doba dojenčeta od navršenog prvog do kraja dvanaestog mjeseca života malo dijete od prve do kraja treće godine; predškolsko dijete od treće godine do upisa u školu ; mlađe školsko dijete od 7-11 godina ; starije školsko dijete ili doba puberteta od 11-15 godina ; mladenačko doba ili adolescencija od 15 do 22 godine.
Ova razdoblja ne smiju se suviše oštro ograničiti jer je razvoj stalan proces u kojem se jedno dijete razvija brže a drugo sporije. Zato može doći do nesporazuma ako se smatra da sva djeca iste dobi moraju biti i jednako razvijena.
NOVOROĐENČE
Za ovo doba važno je prvo prilagođavanje novoj okolini izvan majčine utrobe. Dijete sad počinje primati nove podražaje i prilagođavati rad svojih organa novim zahtjevima okoline. Njemu su tada potpuno razvijene samo osnovne životne funkcije : disanje , krvotok i temperatura. Počinje i rad probavnih organa, jetre i bubrega, postepeno se pojačava rad žlijezda i usavršava funkcija osjetnih organa.
Postoje i refleksi na zvuk, svjetlo, hladnoću i nagle promjene položaja tijela. Pokreti koje vrši novorođenče služe zadovoljavanju njegovih osnovnih životnih potreba i zato okreće glavu prema majčinim grudima.
Dijete se rađa bez prirođenih emocionalnih reakcija i ono ih razvija usporedo s razvojem živčanog i žljezdanog sustava. Stoga nemaju pravo oni koji misle da se novorođenče ponaša na izvjestan način zato jer je “zločesto ili dobro po naravi”.
Dijete je sebično, i sve što doživljava vezano je za potrebu za hranom, snom, toplinom i ispražnjavanjem mokraće i stolice . Kad su te potrebe zadovoljene, dijete j e zadovoljno i dobro, jer se ugodno osjeća. Ako je gladno, pospano, mokro, te ako mu je hladno ili osjeća neku bol, onda je “zločesto” i nemirno jer se nastoji oslohoditi te nelagodnosti.
DOJENČE
U ovom stupnju razvoja sazrijeva mozak i živčani sistem, pa interes djeteta za okolinu postaje sve veći a refleksi sve svrsishodniji. Smješkanje, držanje glave i pokreti ruku u zdravog djeteta također se vrlo brzo razvijaju. Kad navrši 4 mjeseca, dijete drži glavu čvrsto uspravno, smije se na osmijeh druge osobe, gleda svoje ručice i nožice i igra se njima, zvečku drži dugo i čvrsto i počinje je stavljati u usta.
Poslije 7 mjeseci dobro sjedi i može samo držati bočicu s hranom. U to vrijeme obično počinju izbijati i prvi zubi . Na kraju prve godine sve želi uzeti u ruke , nevješto pije iz čaše i pokazuje želju da se samo hrani, počinje samostalno hodati, počinje govorit i i pomalo prestaje vršiti nuždu u pelene. Probavni organi su, međutim, još vrlo osjetljivi i prema greškama u prehrani dijete odmah reagira.
Usporedo sa dozrijevanjem mozga javljaju se i osjećaji ili emocije. Tako izrazito nezadovoljstvo dojenče izrazuje najprije plačem, a zatim se već u 4. mjesecu javlja srdžba, sa 5 mjeseci pokazuje odvratnost i sa 6 mjeseci strah. Ako roditelji ili odgajatelji znaju što u kojem vremenskom razdoblju treba očekivati od djeteta, onda će se u svakom sumnjivom slučaju zaostajanja u razvoju moći na vrijeme savjetovati s dječjim liječnikom.
DIJETE OD 1 DO 3 GODINE ŽIVOTA. U drugoj godini života jačina rasta se smanjuje. Kosti su mekane, a mišići nisu dovoljno razvijeni. Stalno se razvija i jača rad žlijezda s unutarnjim lučenjem, koje potiču rast i razvoj. Do polovine treće godine upotpunjuje se i mliječni zubi. Dijete je osjetljivo prema promjenama vanjske temperature i sklono je prehladi, ali teško podnosi i vrućinu.
U toj dobi dijete hoda, sve više i pravilnije govori, počinje samostalno jesti, svlačiti se i oblačiti, mokri i čini stolicu u svoju kahlicu, a igra mu je sve složenija. Za pravilniji razvoj veoma je važno dijete poticati i bodriti na razne aktivnosti.
Budući da već razumije što se oko njega zbiva, ono brzo poprima navike okoline. Neprestano postavlja pitanja i samo želi iskusiti mnoge stvari. U njemu se budi njegova ličnost i razvija prkos, što dovodi do prvih sukoba s okolinom, negativnih iskustava i razočaranja, dok konačno ne shvati što smije a što ne.
Uočljive su i promjene u osjećajnom razvoju djeteta. Ono izražava svoje osjećaje i brzo ih mijenja. Ljubav se u prvom redu razvija prema osobama koje se brinu za njega i s njime igraju, zatim prema svojim igračkama i stvarima, a sa tri godine i prema drugoj djeci. Svoju ljubav ispoljava grljenjem i ljubljenjem, a čitavo ponašanje je u skladu s ljubavlju koja se njemu pruža. Zanemarena djeca usmjeravaju svoju ljubav prema samome sebi, tj. postaju sve sebičnija.
PREDŠKOLSKO DIJETE OD 3 DO 7 GODINA
Predškolsko razdoblje ima veliku važnost za razvitak djeteta i njegovo zdravlje. U to doba kad je 0n0 najizloženije utjecaj ima okolina koji mogu djelovati bilo pozitivno ili negativno na njegovo zdravstveno stanje i ponašanje.
Zbog toga je potrebno pružiti djetetu što bolje uvjete za njegov fizički i psihički razvitak. Osobito je važna pravilna prehrana, kretanje i igra na zraku i suncu, dovoljno odmora i sna, dobre higijenske prilike okoline, sređeni obiteljski odnosi i pravilan odgoj.
Tako je za dijete u dobi od 3 do 4 godine karakteristično debljanje, i to naročito u jesenskim mjesecima. Između 5 i 6 godine dijete naglo raste u visinu, tijelo nema više zaobljene oblike, donji udovi postaju duži i dijete izgleda mršavije.
Zbog toga se mnogi roditelji nepotrebno zabrinu jer misle da s djetetovim zdravljem ili prehranom nešto nije u redu. Međutim, u tom razdoblju ono godišnje naraste čak 6-8 cm i postaje teže oko 2 kg.
Mišićno – koštani aparat je već razvijeniji, djeca postaju izdržljivija i imaju veliku potrebu za igrom, skakanjem, trčanjem, penjanjem i tjelesnim pokretima. Ova tjelesna aktivnost djeluje kao podražaj za njihov rast i razvoj i jača pojedine organe osobito srce, pluća i mišiće. Osim toga, igrom i tjelesnim pokretima stječu sve više iskustva i vještine te postižu potrebnu spretnost i sigurnost. Probavni sustav im je već mnogo razvijeniji ali je još znatno osjetljiviji od odraslih. Djeca su i u ovom razdoblju sklona prehladama.
MLAĐE ŠKOLSKO DIJETE OD 7 DO 11 GODINA
Rast mlađeg školskog djeteta nešto je usporen tako da godišnje poraste oko 5-6 cm. Postaje teže 3 do 3,5 kg na godinu. Razlike između dječaka i djevojčica još nisu velike premda njihov cjelokupni izgled postaje sve sličniji odraslima. Djeca lakše podnose veće napore ako nisu jednolični i ne traju dugo. Međutim, kralješnica još nema čvrstoću odraslih, pa je štetno ako su opterećena dugim stajanjem i sjedenjem bez mogućnosti da promijene položaj tijela.
Kretanje i radnje postaju sve savršenije, te lako stječu mnoge nove vještine. Mliječni zubi počinju ispadati, i dijete dobiva trajne zube. Usporedo s naglim fizičkim razvojem ide i duševni razvoj djeteta. Ono postaje sposobno da brzo misli, da bolje zamjećuje i da se prilagođava sredini.
I dalje osjeća veliku potrebu da ga prihvate i vole i da mu se priznaju njegove sposobnosti. Na dob mlađeg školskog uzrasta potrebno je obratit i posebnu pažnju s obzirom na utjecaj novih okolnosti pod kojima se dijete razvija, a to je u prvom redu utjecaj škole.
Prije polaska u školu, djetetova igra i kretanje nisu bili ograničeni , dok je dijete sad vezano nekoliko sati na sjedenje u zatvorenom prostoru , što opterećuje kralježnicu, leđnu muskulaturu i djetetov intelekt, te smanjuje boravak na svježem zraku i suncu . Zbog tih novo nastalih okolnosti može se u pojaviti loše držanje, pomanjkanje apetita, sklonosti prema infekcijama i sl.
STARIJE ŠKOLSKO DIJETE, OD 11 DO 15 GODINA
Početak puberteta karakteriziran je naglim porastom djeteta u visinu (5-7 cm na godinu) i naglim dobivanjem težine (5-6 kg na godinu). Djevojčicama se to obično zbiva nešto ranije , tj . oko jedanaeste godine života, a dječacima nešto kasnije , oko 12 ili 13 godina.
To je razlog da dječaci izgledaju niži i nježniji od djevojčica iste dobi. Zbog sve jačeg lučenja spolnih hormona ovaj nagli rast prati u djevojčica proširenje zdjeličnih kostiju i kukova, rast grudi, pojava dlačica ispod pazuha i oko spolovila, te oko 12 . i 13 . godine i pojava prve menstruacije.
Dječacima se također postepeno javlja dlakavost, ne samo u području pazuha i spolovila već i na licu. Spolovilo također brže raste, javljaju se prve polucije (noćno izbacivanje sjemena) i promjena u glasu, tzv. mutiranje.
Za ovo razdoblje karakterističan je nejednolik rast i razvoj po jedinih organa i dijelova tijela , kao što je npr. brži rast udova od ostalih dijelova tijela, što daje djeci onaj tipičan nezgrapni izgled.
Nije rijetkost i jače debljanje zbog nakupljanja masnog tkiva, pojačano lučenje žlijezda lojnica (pojava babuljica po licu i leđima, masnija kosa) i drugo . Nagli rast u visinu katkad uzrokuje loše držanje tijela i iskrivljenje kralježnice, osobito onda ako su djeca izložena većim naporima, ako se nepravilno hrane ili premalo kreću.
Rad srca, pluća i drugih organa podvrgnutiji je promjenama, a pokazuje i izvjesnu neuravnoteženost. Zato pojava glavobolja, ubrzanog rada srca i slične smetnje nemaju onu važnost koju imaju u drugim životnim razdobljima.
Fizičke promjene u pubertetu prate i duboke psihičke promjene. Tako na početku puberteta djeca postaju tvrdoglava, sklona neposluhu i prkosu, i lako mijenjaju raspoloženje. I u školi postaju površniji i nemarniji, potcjenjuju starije i često su s njima u sukobu.
Ove promjene vezane su za njihovu želju da svima pokažu da su odrasli, da nisu više djeca, kao i za pojavu sasvim novih interesa, želja i potreba. Tada se počinje otkrivati “drugi spol” , ljepote prirode, muzike i druge umjetničke vrijednosti.
MLADENAČKO DOBA OD 1 5 . DO 22. GODINE ŽIVOTA
Adolescencija ili mladenaštvo je prijelazno razdoblje između djetinstva i odrasle dobi. Rast u visinu je usporen i postepeno se završava. Organski sustavi potpuno dozrijevaju, a proporcije tijela dobivaju svoj konačan oblik. Psihičko dozrijevanje zavisi o sredini u kojoj se pojedinac razvija. Što je okolina na višem stupnju civilizacije i ekonomskog razvoja, to se i od mladog čovjeka više traži . Sve dugotrajnije školovanje produžuje njegovu zavisnost o obitelji i njegovo psiho-socijalno sazrijevanje.
Foto: holbox/Shutterstock