Mozak uz pomoć očiju dobiva više informacija nego od ostalih osjeta, a koje opskrbljuju polovicom informacija koje mozak može primiti. Slijede najbolji savjeti koji će pomoći očuvati dobar vid kao i sva druga osjetila.
Savjeti za dobar vid podrazumijevaju i najbolju hranu za oči. Stručnjaci su mišljenja kako treba jesti žute i narančaste namirnice, pa su tako svoje mjesto na popisu namirnica za bolje zdravlje očiju pronašle tikvice, mrkve i žutanjak.
Sve navedene namirnice bogate su luetinom i zeaksantinom, nutrijentima koji pomažu prilikom zaštite od makularne degeneracije. Pored žutih namirnica dobar učinak imat će i tamnozeleno povrće poput brokule i zelene salate.
Kako bi zaštitili oči ne treba zaboraviti na dekorativnu kozmetiku koja dolazi u direktni kontakt s kožom. Potrebno je provjeriti rok trajanja šminke, odnosno pomirisati omiljeni ruž, maskaru ili olovku za oči.
Baš kao što je slučaj s hranom tako se i dekorativni proizvodi mogu pokvariti, a ako se to dogodilo s maskarom ona će mirisom podsjetiti na ustajalu ribu.
Za bolje zdravlje očiju je potrebno je na vrijeme reagirati i provjeriti postoje li simptomi glaukoma. Sve potrebne informacije o određenim testovima možete dobiti od oftalmologa koji će objasniti sve što je potrebno znati o opasnom očnom poremećaju.
U pitanju je bolest koja se smatra najčešćim uzročnikom sljepoće. Nije potrebno isticati koliko je važna rana dijagnoza koja može spasiti vid zahvaljujući očnim kapima, koje će pomoći spriječiti oštećenje očnog živca.
Redovito testiranje za glaukom treba raditi svake dvije godine ako ste dijabetičar, stariji od 40 godina, kratkovidni te ako ste u bliskom srodstvu s osobom kojoj je već dijagnosticiran glaukom.
Važno je nositi zaštitne naočale bilo da plivate u bazenu pa ih želite zaštititi od klora ili radite određene poslove po kući pa postoji opasnost od oštećenja rožnice što bi sigurno moglo ugroziti vid.
Pogoršanje vida je moguće ako svojim očima ne pružite dovoljno vremena za odmor. Tu se misli na višesatni rad ispred računala ispod umjetnog svjetla, a zbog čega se povećava mogućnost da postanete kratkovidni.
Potrebno je redovito raditi kratke pauze tako što ćete se udaljiti od računala te protegnuti ruke i noge. Ukoliko postoji mogućnost bilo bi dobro mijenjati vrstu posla i tako skratiti vrijeme koje se provede ispred računala.
Dobro je izbjegavati dim jer pušenje šteti cijelom tijelu. Dokazano je da pušači imaju više šanse oslijepiti usred makularne degeneracije nego nepušači. Rizik postoji i do deset godina nakon prestanka pušenja.
Autor: S.Š., Foto: Elena Itsenko/Shutterstock