Amazonska prašuma ili Amazonija najveća je svjetska prašuma koja zauzima oko jednu trećinu Južne Amerike oko rijeke Amazone. Ime joj je dao španjolski istraživač Francisco de Orellana 1542. godine. On je bio prvi Europljanin koji je otišao duboko u to područje gdje je vidio mnogo plemena žena ratnica koje su ga podsjetile na Amazonke iz grčke mitologije.
To se područje proteže kroz 9 država na više od šest milijuna kvadratnih metara, a 60% se nalazi u Brazilu. Izvor joj je smješten u peruanskim Andama, oko 150 km od Tihog oceana. Dubina rijeke ovisi o širini. U blizini grada Obidosa duboka je 130 metara, široka je do 50 km, a na samom ušću prelazi 250 kilometara širine. Voda u ogromnim količinama utiče u Atlantski ocean, više od 200.000 kubičnih metara vode u sekudni.
Procjenjuje se da ukupna količina vode iz Amazone iznosi više od 20% svih svjetskih voda. Izljev tolike količine vode dovodi do stvaranja pojasa slatke vode u Atlantskom oceanu širokoga 200 km.
Najveći dio korita rijeke ima vrlo blag pad, samo 2 centimetra po kilometru. Blagi pad njenog estuarija omogućuje da plimni valovi iz Atlantskog oceana dopru duboko u unutrašnjost. Na tom se području nalazi više od 200 rijeka, dok 17 rijeka koje utječu u Amazonu duže su od 1600 kilometara.
Amazona ima vode tijekom cijele godine, tako da je plovna i za velike oceanske brodove. Sa svojim pritocima čini oko 60.000 km dugu mrežu plovnih puteva.
Amazonska prašuma je najveća i najstarija biljna formacija na Zemlji. To je područje sa najvećom svjetskom bioraznolikošću i čini 25% svih šuma na Zemlji. Tamo nema godišnjih doba, postoje samo vlažna i manje vlažna razdoblja. Na tom se području nalaze tisuće i tisuće najrazličitijih životinja i biljaka. Na prosječnom kvadratnom kilometru Amazonskog područja nalazi se 750 vrsta biljaka, 125 vrsta sisavaca, 400 vrsta ptica, 100 vrsta gmazova i 16 vrsta vodozemaca. Procjenjuje se da u Amazoniji živi između 2.500-3.000 vrsta riba, usporedbe radi, na cijeloj planeti živi oko 6.650 vrsta slatkovodnih riba. Od studenog do lipnja nastupa tzv. kišna sezona. Tada se potapaju golema područja koja su idealno mjesto za mriješćenje mnogih vrsta riba.
Na području Amazonije živjelo je, do dolaska europskih osvajača, više od 2 milijuna domorodačkih Indijanaca, a sada ih je manje od 200.000. Većina ih živi poput nomadskih poljodjelaca. To znači da kratko ostaju na jednom mjestu gdje love, skupljaju jestive biljke, uzgajaju kukuruz i grah te presele na drugo mjesto. Dolaskom kolonizatora njihov se svijet promijenio, mnogi su umrli od zaraznih bolesti (poput gripe i kozica) koje su donijeli Europljani, a na koje Indijanci nisu bili otporni.
Foto: Harald Toepfer/Shutterstock