Atopijski dermatitis je kronična upalna bolest kože popraćena upalom, crvenilom, oticanjem i svrbežom. Karakterističan je za suhu kožu kod ljudi sklonih alergijama. Nazivamo ga još i ekcem, neurodermitis i endogeni ekcem. Iako se bolest rijetko potpuno povlači, simptome je moguće držati pod kontrolom.
U članku pročitajte sve o atopijskom dermatitisu, koji su uzroci i simptomi, liječenje, prevencija i kako odabrati prirodne pripravke za ublažavanje simptoma.
Uzroci atopijskog dermatitisa
Atopijski se dermatitis najčešće javlja kod ljudi sklonih alergijama te se smatra alergijskom reakcijom. Najčešće se pojavljuje i nestaje u djetinjstvu zbog čega se smatra dječjom kožnom bolešću, no u nekim slučajevima može trajati cijelog života. Osobe koje boluju od atopijskog dermatitisa nerijetko pate i od astme koja je također vezana uz alergiju. U tom se slučaju, prilikom pogoršanja stanja kože, simptomi astme smanjuju, dok se tijekom većih problema s astmom stanje kože popravlja.
Iako se uglavnom javlja kod djece i to već između drugog i šestog mjeseca života, bolest se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, baš kao što se i alergija može pojaviti bilo kada tijekom života na bilo koji antigen. Atopijski dermatitis je češći u urbanim sredinama i u obitelji s jedinim ili dvoje djece što znači da ga se može povezati uz onečišćenje zraka ili odrastanje u sterilnim uvjetima koji nisu omogućili potpuni razvitak imunološkog sustava. Kod neke djece bolest se povuče oko sedme godine života što je posljedica jačeg imuniteta.
Ulogu u obolijevanju od atopijskog dermatitisa može imati i nasljedni faktor. Djeca bolest češće naslijede od majke nego od oca. U tom je slučaju glavni krivac poremećaj gena za filagrin koji je odgovoran za orožnjavanje kože. Rožnati sloj kože njezina je barijera koja ju štiti od vanjskih utjecaja i čini ju otpornijom na antigene iz prirode (pelud, grinje, prašina, itd.).
Kada je barijera narušena javljaju se alergijske reakcije od kojih je najčešća atopijski dermatitis. Koža može biti hiperosjetljiva i zbog nepravilnog sustava lipida i vode u organizmu. Ako koža ne dobiva dovoljnu količinu lipida i ako je dehidrirana, velika je vjerojatnost za pojavu alergijskih reakcija na inače uobičajene podražaje.
Kada je uzrok atopijskog dermatitisa alergija, alergeni mogu biti nutritivni i inhalacijski. Najčešći nutritivni alergeni su bjelanjak, soja, kravlje mlijeko, mahunarke, crveno meso i pšenično brašno. Važno je naglasiti da je kikiriki namirnica koja pripada mahunarkama i također često dovodi do alergijskih reakcija, usprkos zabludi da pripada orašastim plodovima.
Kada su u pitanju inhalacijski alergeni najviše problema nastaje zbog prašine, grinja, peludi, perja, životinjske dlake, jakih deterdženata i sapuna te suhog i hladnog zraka. Nisu svi ljudi osjetljivi na sve alergene i katkad mora proći dosta vremena prije utvrđivanja pravog problema.
Vrste i uzroci atopijskog dermatitisa
Atopijski dermatitis s obzirom na dob dijelimo na tri skupine:
- Atopijski dermatitis dojenačke dobi
- Atopijski dermatitis dječje dobi
- Atopijski dermatitis odrasle dobi
Svaka se skupina razlikuje u jačini ili pojavnosti određenih simptoma zbog različitog stanja imuniteta tijekom života.
Atopijski dermatitis dojenačke dobi
Atopijski dermatitis dojenačke dobi javlja se u trećem ili četvrtom mjesecu života. Karakterizira ga suha i hrapava koža lica i prednjeg donjeg dijela potkoljenica. Katkad se promjene mogu događati po cijeloj koži, ali najčešće su na obrazima, čelu, vratu, ručicama i nožicama. Bebina je koža suha, crvena i mjestimično prekrivena mjehurićima te popraćena jakim svrbežom. Svrbež iritira bebu što dovodi do konstantnog plača i kratkog sna. Vlasište je najčešće prekriveno ljuskicama.
Uzroci atopijskog dermatitisa u dojenčadi
Atopijski se dermatitis u dojenčadi najčešće javlja zbog krhkog imuniteta. Bebin organizam reagira na podražaje iz prirode i promjene se manifestiraju na koži. Moguće su druge popratne alergijske reakcije. Neprimjerena preparativna kozmetika može potaknuti upalne reakcije na osjetljivoj koži bebe. Nisu svi proizvodi koji su deklarirani kao dječji uistinu dobri za njih. Bitno je razumjeti sastav naveden na proizvodu ili se prije uporabe konzultirati s farmaceutom.
O tome kako znati odabrati kvalitetne preparate za bebe i odrasle pročitajte u nastavku teksta.
Atopijski dermatitis dječje dobi
U dječjoj se dobi smanjuje intenzitet atopijskog dermatitisa. Promjene su koncentrirane na pregibima velikih zglobova poput laktova i koljena. I dalje se očituju u obliku crvenila, suhoće i svrbeža. Oko usta i očiju moguće su ljuskice, pogotovo na rubovima usana i vanjskim kutovima kapaka. Dlanovi se također mogu ljuštiti uz neugodno peckanje. Suha koža djeluje zategnuto i beživotno, kosa je također suha, a mogući su i problemi s dišnim sustavom, poput bronhitisa, no ono se smiruju kroz narednih nekoliko godina proporcionalno s jačanjem imuniteta.
Uzroci atopijskog dermatitisa u dječjoj dobi
Kada atopijski dermatitis perzistira i nastavi se u dječjoj dobi šanse da je problem u slabom imunitetu su nešto manje nego kod dojenčadi. Još uvijek postoji vjerojatnost da se radi o alergiji na određene antigene. Kod djece se najčešće radi o alergijama na hranu te se bolest može držati pod kontrolom izbacivanjem problematičnih namirnica iz prehrane.
Kod djece problem može biti u nepravilnom sustavu lipida koji se ne apsorbiraju pravilno u koži ostavljajući ju suhom što u krajnjem slučaju dovodi do atopijskog dermatitisa.
Atopijski dermatitis odrasle dobi
Kako osoba odrasta tako se smanjuje područje kože zahvaćeno atopijskim dermatitisom. Kao i kod djece, simptomi se uglavnom nalaze na pregibima kože te oko usana i očiju. Ipak, nisu rijetke ni na gornjim dijelovima stopala i kod žena oko bradavica. U odrasloj dobi od atopijskog dermatitisa pati samo 2% ljudi, no njihovi su simptomi znatno jači nego u djece. Uz crvenilo, ljuskice i ekceme najizražajniji je svrbež koji može znatno utjecati na kvalitetu života.
Uzroci atopijskog dermatitisa u odrasloj dobi
Atopijski dermatitis u odrasloj dobi je najčešće perzistentan, odnosno nastavlja se još iz djetinjstva. Samo u 10% slučajeva dolazi do njegove pojave u odrasloj dobi bez prethodnih problema s dermatitisom u djetinjstvu. Glavni uzrok bolesti je i dalje imunitet čije izrazito burne reakcije na uobičajene antigene izazivaju jake reakcije na koži i u respiratornom sustavu.
Naravno, alergija se može manifestirati na brojne načine i neće se kod svih bolesnika očitati na isti način. U obliku atopijskog dermatitisa očitat će se kod ljudi s genetskom predispozicijom za nepravilan sustav vlaženja kože. Suha koža ima tanju barijeru zbog čega je osjetljivija na podražaje i sklonija jakim reakcijama.
Razne bakterije koje dospiju na površinu kože također mogu poremetiti njezinu ravnotežu i utjecati na pojavu dermatitisa.
Liječenje atopijskog dermatitisa
Liječenje atopijskog dermatitisa je simptomatsko. S obzirom na to da se glavni uzročnik bolesti još uvijek ne zna ili ga nije moguće tretirati glavni fokus je na umirivanju kože, jačanju njezine barijere i jačanju imuniteta.
Liječenje atopijskog dermatitisa u dojenčadi i djece
Koža dojenčadi, ali i djece je izuzetno osjetljiva i njezina njega mora biti jako nježna. Bez obzira na dobnu razliku kožu dojenčadi i djece najbolje je tretirati na isti način.
Svakodnevna njega atopične kože djeteta mora uključivati nježno pranje i bogatu hidrataciju. S obzirom na to da se tijekom bolesti izmjenjuju faze upale i mirovanja, u fazi upale kupku ili tuširanje je najbolje obaviti brzinski i to samo čistom, toplom (ne vrućom) vodom te nakon toga obilno nanijeti bogati hidratantni losion. Kada pravite kupku napravite ju od vode i nekoliko kapi dječjeg ulja. Naslage na vlasištu rješavaju se iščešljavanjem gustim češljem, ali tek nakon višesatnog namakanja u maslinovom ulju. Nakon toga se djetetova glava opere što blažim šamponom. Ljuski se potrebno rješavati jer su idealno mjesto za razmnožavanje bakterija.
Uz redovnu njegu atopična se koža tretira protuupalnim mastima i kremama koje je prepisao liječnik. Kod jakih promjena na koži tretmani mogu biti na bazi lokalnih antibiotika i blagih kortikosteroida te oralnih antihistaminika.
Liječnik može prepisati i “terapiju vlažnim zamatanjem“. Postupak započinje primjenom hidratantnog losiona na kožu. Dijelove kože koje želite tretirati umotajte čistim zavojima koje ste prethodno namočili u mlakoj vodi i dobro ocijedili. Preko mokrih zavoja zamotajte čiste, suhe zavoje. Ostavite terapiju da djeluje što dulje možete iako bi najbolje bilo ne odmatati ih narednih šest sati. Ponavljati terapiju svaka tri sata nakon odmatanja.
Nikada nemojte umatati veliku površinu bebinog tijela jer su bebe sklone pothlađivanju. Također nikada ne radite ovu terapiju na vlastitu ruku jer ovisno o problemu kojeg imate možete postići kontraefekt. Ako vam liječnik nije sam spomenuo tu vrstu njege pitajte ga za mišljenje prije upotrebe.
Liječenje atopijskog dermatitisa kod odraslih
Atopična koža tretira se kao osjetljiva koža, stoga nema velike razlike između tretiranja kože djece i odraslih. Preparati za tuširanje bi trebali biti što blaži i svedeni na minimum. Tuširanja bi trebala biti kratka, a voda topla, ali ne vruća. Kupke je najbolje izbjegavati. Ipak, ako si nekad pravite kupku neka ne bude pjenušava. U toplu vodu dodajte malo njegujućeg ulja kako biste stvorili zaštitni sloj oko kože koji će smanjiti isušivanje.
Iako mnogi misle da voda hidratizira kožu to je zapravo velika zabluda. Što je voda toplija veća je vjerojatnost da će se koža isušiti. Tuširanja i kupke u hladnoj vodi nemojte prakticirati zbog drugih potencijalnih zdravstvenih problema.
Terapija koju liječnik može prepisati tijekom upalnih razdoblja sastoji se od antibiotika, kortikosteroida, antihistaminika i lokalnih imunomodulatora. Kortikosteroidi se daju kratko i u vrlo maloj koncentraciji zbog tendencije stanjivanja kože. Upotreba antibiotika je također kratka kako bi se smanjila vjerojatnost rezistencije na antibiotik.
Prevencija atopijskog dermatitisa
Uvijek je bolje spriječiti nego liječiti. Atopijski dermatitis bolest je koja se velikim postotkom javlja u dječjoj dobi. Zbog toga je vrlo važno uputiti roditelje da za djecu i dojenčad biraju prirodnu kozmetiku bez sulfata, mirisa, bojila, konzervansa i teških alkohola kako bi se zaštitni sloj kože imao priliku u potpunosti razviti i tijekom daljnjeg života štititi od štetnih vanjskih utjecaja. Za djecu je vrlo važno raznovrsno se hraniti te svakodnevno jesti voće i povrće. Takva će prehrana povoljno utjecati na imunitet i spriječiti razvoj alergija. Svakodnevni boravak na svježem zraku također stimulira jačanje imuniteta i dobro utječe na djetetovu otpornost i razvoj.
U odrasloj dobi atopijski dermatitis, kao i ostale kožne bolesti, najbolje ćete prevenirati tako što ćete slušati svoje tijelo. Ako vam je koža suha koristite nježne proizvode za djecu kako bi se obnovila i kvalitetno hidratizirala.
Tuširajte se mlakom ili toplom vodom i zdravo se hranite. Ne oklijevajte potražiti pomoć ako ne uspijevate sami riješiti problem. Farmaceuti i dermatolozi će vas najbolje uputiti u proizvode prikladne za vaš tip kože.
Prirodni pripravci za liječenje atopijskog dermatitisa
Postoje četiri načina za borbu protiv atopijskog dermatitisa na prirodan način. To su:
- Jačanje imuniteta
- Izbjegavanje potencijalnih alergena
- Jačanje barijere kože
- Ublažavanje simptoma
- Jačanje imuniteta na prirodan način
Prirodnih načina za jačanje imuniteta je zaista puno. Jak imunitet temelji se na zdravom načinu života koji uključuje raznovrsnu prehranu u kojoj prevladava voće i povrće, boravak na svježem zraku, minimalno osam sati sna i dovoljno tjelesne aktivnosti. Prilikom jačanja imuniteta nemojte se fokusirati isključivo na pojačanu konzumaciju vitamina C. Sav višak vitamina C se vrlo brzo izlučuje iz organizma putem urina, stoga je najbolje kombinirati različite vitamine i minerale, a pogotovo namirnice bogate antioksidansima kao što je bobičasto voće.
Islandski lišaj pokazao se kao dobar imunostimulator te ga se u tu svrhu preporučuje konzumirati u obliku čaja.
Prehranu obogatite probioticima koji će vam pomoći u borbi protiv gljivica i loših bakterija. Bakterije možete držati pod kontrolom pomoću limunovog soka čija kiselost uravnotežava pH tijela.
Glavni okidač za većinu bolesti je stres. Ipak njegovo je djelovanje podcijenjeno i većina ljudi ga ne shvaća ozbiljno. Nažalost, zbog toga dolazi do sve ranijih i učestalijih oboljenja. Pronađite aktivnost koja vas opušta i odredite vrijeme u danu kada ćete staviti sebe na prvo mjesto bez obzira na probleme oko vas. Što god vas mučilo lakše ćete riješiti ako ste zdravi.
Izbjegavanje potencijalnih alergena
Atopijski dermatitis najčešće je rezultat alergije. Kako biste utvrdili radi li se o tome i u vašem slučaju započnite s krvnim i kožnim testovima.
IgE test je pretraga krvi kojom možete utvrditi razinu alergen-specifičnog imunoglobulina E (IgE). Što je veća razina imunoglobulina E, jača je alergijska reakcija na određeni alergen. Razina IgE ispod 0,70 je zanemariva, dok se iznad 0,70 smatra lagano povišenom, iznad 3,50 povišenom, iznad 17,50 jako povišenom, iznad 50,00 vrlo jako povišenom i iznad 100 izrazito jako povišenom.
Za razliku od krvne pretrage, bolesnik tri dana prije kožnog alergo testa ne smije koristiti antihistaminike i tricikličke antidepresive kako bi test bio valjan. Test se izvodi ubadanjem malih količina alergena u kožu. U roku od maksimalno pola sata pojavit će se crvenilo i oteklina na mjestu uboda onog alergena koji izaziva reakciju.
Nakon alergo testova potrebno je ukloniti tvari koji uzrokuju burnu reakciju u organizmu. Kada se radi o prehrambenim namirnicama to je relativno jednostavno. Najčešći alergeni su soja, čokolada, crveno meso, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, mahunarke, orašasti plodovi i gluten (iako osoba može biti alergična na bilo što). Izbacivanjem problematičnih namirnica bolest se najčešće povlači.
Veći problem je kada osoba pati od alergije uzrokovane vanjskim čimbenicima poput prašine, grinja, peludi i slično. To su čestice kojih se jako teško, pa čak i nemoguće potpuno riješiti. Ipak redovno provjetravanje prostora u kojem boravite može biti korisno. Ako vas muči suh zrak, ovlažite ga iskuhavanjem vode u posudi u koju ste dodali koru nekog citrusnog voća.
Također na radijatoru možete držati keramičku posudu s vodom u koju ste dodali nekoliko kapi eteričnog ulja. Eterična ulja s antialergijskim djelovanjem su eterično ulje mirta, čajevca i ulje njemačke kamilice.
Usisavač na vodu bolji je odabir kod alergičara u usporedbi s ostalim vrstama usisavača jer za razliku od njih sva prašina i grinje završavaju u vodi čime se sprječava vjerojatnost za udisanjem istih. U vodu za usisavač je također poželjno dodati nekoliko kapi navedenih eteričnih ulja.
Kod alergije na pelud ne možemo se osloniti na uklanjanje uzročnika jer se javlja svuda oko nas najmanje jednom godišnje. Prirodni antihistaminici temelje se na jačanju imuniteta.
Imunostimulator koji se pokazao izvrstan u borbi protiv alergije je ulje crnog kima. Potrebno je uzimati 30 kapi ulja (otprilike jednu žlicu) tri puta dnevno. Rezultati se ne vide odmah nego nakon minimalno mjesec dana korištenja, stoga treba biti uporan i s terapijom krenuti na vrijeme.
Ulje crnog kima nije preporučljivo za trudnice i dojilje. Birajte isključivo hladno prešano ulje bez primjesa. Okus ulja nije ugodan zbog čega se dosta ljudi odlučuje na kupnju praznih kapsula u ljekarnama koje potom pune uljem i tako koriste.
Jačanje kožne barijere
Sustav vlaženja kože ne radi uvijek kako bi trebao. Katkad je koža dosta suha zbog manjka lipida koji ju vlaže, a katkad lipida ima previše zbog čega je masna. Atopična koža je vrlo suha što znači da joj je potrebna dodatna njega bogata lipidima.
Vrlo je važno znati razliku između suhe i dehidrirane kože. Suha koža je gruba i zategnuta te često nadražena i ispucala. Dehidrirana koža je beživotna i pomalo perutava. Za razliku od suhe kože koju treba hraniti preparatima na bazi ulja, dehidrirana koža vapi za preparatima na bazi vode. Osobama s atopičnom kožom najčešće odgovara kombinacija dvaju vrsta preparata s naglaskom na one na bazi ulja.
Kada je u pitanju čišćenje suhe kože, vrijedi izreka “manje je više”. Čistilice za lice trebaju biti što nježnije. Barijera suhe kože je stanjena te se takva koža mora tretirati kao osjetljiva. Lice je dovoljno čistiti jednom dnevno. Muškarcima je za to dovoljna mlaka voda, dok ženama zbog šminke ipak treba malo više. Najbolji izbor za skidanje šminke su nježne pjene za osjetljivu kožu. Nakon čišćenja lica obavezna je bogata hidratacija.
Iako danas postoje zaista izvrsni kozmetički preparati, na problem suhe i dehidrirane kože najbolje je djelovati iznutra. Povećani unos vode i omega-3 masnih kiselina mogu učiniti čuda za kožu. Omega-3 masne kiseline prvenstveno ćete pronaći u ribi, ali ako niste ljubitelj ribe svakako biste trebali razmisliti o kapsulama koje ih sadrže i koje su odlična suplementacija.
Pravilna prehrana, dovoljan unos vode i odgovarajuća preparativna kozmetika će u kombinaciji neizbježno dati dobre rezultate.
Ublažavanje simptoma prirodnim pripravcima
Aloe vera je izvrstan ovlaživač kože jer prodire do najdubljeg dermalnog sloja. Iz tog je razloga izvrstan odabir za ljude s atopičnom kožom. Može se koristiti oralno i dermalno. Oralno ju konzumirajte u obliku soka, a dermalno u obliku krema. Gelovi nisu dobra opcija jer su predviđeni za ljude s normalnom ili masnom kožom. Suhoj će koži više odgovarati kreme. Aloa Vera se ne preporučuje trudnicama jer može izazvati krvarenja.
Sok Aloe vere možete napraviti sami tako što ćete izdvojiti gel iz unutrašnjosti jednog lista i dobro ga izmiješati u blenderu. Dvije žličice gela pomiješajte s dva decilitra vode i popijte. Ostatak gela možete spremiti u hladnjaku. Gel je najbolje skladištiti u staklenim posudama.
Pupoljka je biljka iz čijih se sjemenki dobiva ulje bogato esencijalnim nezasićenim masnim kiselinama. Ulje sadrži gama-linolensku kiselinu koja ima izrazit protuupalni učinak. Kod atopične kože najbolje ju je istodobno primjenjivati sustavno i topikalno. Kod atopijskih ekcema djeci se daje 2-4 grama, dok se odraslima daje 6-8 grama ulja na dan.
Kokosovo ulje izvrsno hrani suhu kožu. Zbog svog antiseptičkog i emolijenskog učinka odličan je izbor za atopičnu kožu. Kokosovo ulje možete koristiti oralno tako što ćete ga samostalno konzumirati ili ga dodavati u hranu, te dermalno nanoseći ga na suha područja kože. Važno je naglasiti da je kokosovo ulje dobar odabir za njegu tijela, ali ne i lica te područja sklona aknama zbog svog komedogenog djelovanja. Dugotrajnom primjenom može začepiti pore lica i izazvati upale.
Prelazak s proizvoda za djecu na proizvode za odrasle je nešto što većina ljudi smatra normalnim za određenu dob. Naravno u slučajevima kao što je masna koža to je uistinu potrebno. Katkad je uzrok prekomjernog lučenja sebuma skriven u zdravstvenom problemu i uobičajeni proizvodi nisu dovoljni. Ipak, kada je u pitanju suha i osjetljiva koža trebalo bi ju tretirati kao dječju bez obzira na godine. Postoje određeni sastojci na koje biste trebali obratiti pažnju ako se borite s atopičnom kožom.
Sulfati
Sulfate nalazimo u sapunima, čistilicama za lice, gelovima za tuširanje i slično. To su tvari koje čine našu kožu čistom. Postoje jači i blaži sulfati. Što se proizvod više pjeni to su sulfati u njemu jači. Problem kod jačih sulfata je taj što ne samo da čiste nečistoće s kože nego skidaju i prirodna ulja koja štite našu kožu i jačaju njezinu barijeru koja ju štiti od vanjskih utjecaja. Ako patite od atopične kože, a među sastojcima navedenim na proizvodu se nalazi Sodium lauryl sulfate (SLS), Ammonium laureth sulfate (ALS) ili Sodium laureth sulfate (SLES), najbolje bi bilo da ne koristite taj proizvod. Barijera atopične kože je sama po sebi slaba, a koža suha i izmučena te su takvi sastojci za nju preagresivni.
Umjesto njih, radije birajte proizvode koji na početku sastava uz vodu (aqua) sadrže Cocamidopropyl betaine, Coco betaine, Cocoamphoacetate i Cocoamphodipropionate.
Postoji još puno primjera jačih i slabijih sulfata no ovo su najčešći. Blaži sulfati će sasvim dobro očistiti vašu kožu i neće narušavati njezino stanje. Kad god možete za pranje koristite običnu vodu.
Alkoholi
Postoje dobri i loši alkoholi u kozmetici, odnosno masni i isušujući. Suha koža ne treba dodatna isušivanja, stoga izbjegavajte sljedeće alkohole:
- Propyl Alcohol (propanol)
- SD Alcohol (denatuirani alkohol)
- Methylalcohol (metilni alkohol)
- Isopropyl Alcohol (Izopropanol)
- Ethanol (Etanol)
- Alcohol Denat
Bez obzira na to što je na određenim proizvodima navedeno da su namijenjeni suhoj i osjetljivoj koži, ako sadrže ove alkohole to vjerojatno nije istina. Dodatnim isušivanjem koje isušujući alkoholi izazivaju nastaju peckanje, crvenilo, a katkad i ekceme. Radije birajte proizvode s masnim alkoholima poput:
- Glicerol/Glicerin
- Cetyl Alcohol
- Stearyl Alcohol
- Benzyl Alcohol
- Lauryl Alcohol
- Lanolin Alcohol
Uz navedene, još jedan masni alkohol koji ne šteti normalnoj koži je Cetearyl Alcohol. S obzirom na to da je potencijalno iritirajući osobe s atopičnom kožom bi ga za svaki slučaj trebale izbjegavati.
Parfemi u kozmetici su u velikoj većini slučajeva samo prikriveni alkoholi. Najbolje je birati kozmetiku bez mirisa jer ste tada sigurni da ste upoznati sa svim sastojcima u proizvodu.
Micelarni proizvodi
Micelarne vodice za lice se zbog dobrog marketinga masovno kupuju i koriste. Činjenica je da većina ljudi, osim što njome skidaju šminku, uopće nije upoznata s njihovim djelovanjem.
Naime postoje čestice koje se zovu tenzidi. Tenzidi su čistači koji našu kožu čine čistom. Što su tenzidi blaži to je povoljnije za našu kožu. Suprotno tome, što su jači i što ih je više to su za našu kožu agresivniji.
Sljedeći važan pojam je CMC odnosno kritična micelarna koncentracija. To je koncentracija tenzida u otopini pri kojoj se počinju stvarati micele. Da bi se stvorile micele koncentracija tenzida mora biti visoka.
Iz toga zaključujemo da je micelarna voda preagresivan proizvod za suhu i osjetljivu kožu i najbolje ju je izbjegavati bez obzira na to sadrži li ulja ili ne.
Alergeni
Svaki kozmetički proizvod u sebi sadrži potencijalne alergene. Dok netko neće imati problema s njima, drugi hoće. S obzirom na to da je atopijski dermatitis usko povezan s alergijama poželjno je izbjegavati tvari koje često izazivaju alergijske reakcije. To su:
- Isušujući alkoholi
- Konzervansi (parabeni, formaldehidi)
- Ulje čajevca
- Soja
- Ekstrakti lavande
- Ekstrakti citrusa
Najbolje bi bilo alergo testiranjem utvrditi koje tvari uzrokuju burne reakcije na koži.
Nemojte čekati da situacija izmakne kontroli i igrati se s neodgovarajućim proizvodima. Pogrešno tretiranje kože sigurno će vas koštati više nego jedan posjet dermatologu. Brinite se o svome zdravlju kako biste neometano uživali u ostalim aspektima života.
Foto: tookapic/Pixabay
