Zahvaljujući jednom od najvećih zglobova u našem tijelu – zglobu koljena, možemo normalno stajati, hodati i trčati. Zglob koljena omogućuje našem tijelu da se savija, ispruža i rotira, a uloga koju zglobovi imaju u obavljanju svakodnevnih aktivnosti podsjeća nas na to koliko je važno paziti na njihovo zdravlje kako ne bi došlo do povreda i otežanog kretanja. Iako probleme s koljenom često vežemo uz starije osobe, javlja se kod ljudi svih dobnih skupina, a uzroci su različiti.
Zglobovi podnose veliko opterećenje i s vremenom se troše, što je najizraženije kod osoba koje obavljaju zahtjevnije fizičke aktivnosti i sportaša. Uslijed izlaganja prevelikim opterećenjima može doći do različitih oštećenja, posebno do oštećenja ligamenata i rupture meniskusa.
Osobe koje su najviše podložne ozljedama koljena su sportaši i oni koji su se nekada bavili sportom. Budući da većina sportskih aktivnosti podrazumijeva nagle pokrete, koljena se naglo i često rotiraju te pri tome dolazi do trošenja hrskavice zgloba.
Osim kod sportaša, rizik od oštećenja zglobova povećan je i kod pretilih osoba, jer zbog viška kilograma dolazi do većeg opterećenja na zglobove koljena.
Uzroci boli u koljenu
Bolovi u koljenu mogu biti posljedica medicinskih stanja (giht, artritis, infekcija), ozljeda (oštećena hrskavica, napuknuti ligament itd.) i, kao što smo već spomenuli, viška kilograma. Uslijed većih bolova u koljenu potrebna je fizikalna terapija ili operativni zahvat.
Najčešći uzroci boli u koljenu su dugotrajno sjedenje i držanje nogu u lošem položaju, višak kilograma i aktivnosti koje uključuju naprezanja i prekomjernu rotaciju koljena. Bol se može javiti i kao posljedica ozljede hrskavice, ligamenata ili meniska. Ozljede ovih zglobnih struktura često ne zamjećujemo i ne liječimo na vrijeme pa se one s vremenom šire i na okolne strukture.
Ako je bol u koljenu dugotrajna, uzroci mogu biti sljedeći.
Osteoartritis ili artroza koljena
Osteoartririts, osteoartroza ili artroza je progresivna degenerativna bolest zglobova koju uzrokuje propadanje zglobne hrskavice. Radi se o jednoj vrsti artritisa koja može zahvatiti bilo koji zglob, ali najčešće se javlja na koljenima, kukovima, ručnom zglobu i kralježnici.
Prirodno je povezan s procesom starenja i jedan je od najčešćih poremećaja zglobova. Uglavnom se javlja nakon četrdesete godine života i obično pogađa ljude srednje i starije dobi – žene se češće suočavaju s njim nego muškarci. Postoji više čimbenika koji sudjeluju u nastanku artroze ili osteoartritisa, ali najčešće se radi o kombinaciji aktivnosti i životnih navika, genetike, trauma, hormonalnih faktora te djelovanja određenih kemijskih spojeva i enzima.
Do osteoartritisa dolazi onda kada se hrskavica, glatka ovojnica kostiju krene trošiti i propadati. Kosti se propadanjem hrskavice krenu trljati jedna o drugu, zbog čega dolazi do deformacije, a posljedica toga je nastanak koštanih izraslina ili osteofita koji uzrokuju pojavu boli.
Kretanje je u ovom slučaju ograničeno i bolno, i zbog toga dolazi do atrofije okolnih mišića koji inače pokreću zglob i koji su u ovom slučaju neiskorišteni. Bol i ukočenost koljena su kod osteoartritisa najčešće prisutni noću i ujutru, a dodatno se pojačavaju nakon hodanja ili trčanja.
Simptomi
Simptomi se kod artroze ili osteoartritisa razvijaju polako i pogoršavaju se s vremenom, a neki od najčešćih su:
- otečenost i osjetljivost zglobova (nelagoda koja se javlja prije ili tijekom promjene vremena);
- bol u zglobovima tijekom ili poslije kretanja;
- ukočenost zglobova;
- gubitak fleksibilnosti u zglobovima.
Prevencija
Degenerativni proces zgloba zahvaćenog osteoartritisom je postupan i do pojave prvih simptoma može proći nekoliko godina. Za prevenciju osteoartritisa možemo napraviti sljedeće:
- učiniti sve što možemo kako bismo spriječili bilo kakvu ozljedu zgloba, jer su upravo prethodne ozljede čest uzrok osteoartritisa;
- zagrijavati zglobove prije bilo kakve sportske aktivnosti;
- slušati liječničke savjete i izbjegavati uzimanje lijekova bez recepta.
Aktivnosti kojima se mogu baviti osobe s osteoartritisom su pilates, joga, plivanje, bicikliranje, razne vježbe istezanja, vrtlarenje itd.
Liječenje
Ne postoji učinkovit lijek za osteoartritis, jer se jednom oštećena zglobna hrskavica više ne može obnoviti, ali bolest se uz održavanje optimalne težine i primjerene fizičke aktivnosti može usporiti.
Ono što liječnici mogu predložiti pacijentima kako bi se smanjila bol i održala fleksibilnost zglobova su fizikalna terapija, odnosno individualne vježbe koje će ojačati zglobove i mišiće te povećati opseg pokreta i umanjiti bol, nošenje proteze i ortoze, zaštita zglobova uz pomoć štaka, štapova ili hodalica.
Liječnici također mogu propisati jače lijekove protiv bolova, a ako dođe do jačanja bolova, moguća je i primjena kortikosteroida.
Uz sve to, liječnici pacijentima ponekad pružaju savjete pomoću kojih si mogu olakšati svakodnevicu i smanjiti opterećenje zglobova. Jedan od prijedloga je i savjetovanje s drugim osobama koje imaju isti problem.
Burzitis koljena
Burzitis je upala burza, malih vrećica koje se nalaze na mjestima gdje se tetive i mišići dodiruju s podlogom. Burze su ispunjene sluzavom tekućinom i zapravo su poput jastučića koji imaju ulogu smanjiti trenje te tako ublažiti i olakšati kretanje mišića, tetiva i kosti.
Upala burza ili burzitis je najčešće posljedica ozljeda, većih naprezanja mišića, ponavljajućih pokreta i dugotrajnog nepravilnog držanja ili položaja tijela, ali uzroci upale mogu biti i giht, upala zgloba i infekcija.
Burza koljena smještena je ispod patelarne sveze koljena, a kada se upali dolazi do njenog povećanja. Može narasti do 5 cm ili čak i više, a zbog svoje veličine oboljeloj osobi ograničava pokretljivost zgloba. Budući da može spriječiti i povrat venske krvi, moguć je nastanak otoka u predjelu potkoljenice.
Burzitis koljena se često javlja kod parketara i keramičara, jer su zbog prirode svog posla prisiljeni dugo klečati i skloni su manjim i čestim udarcima. Osim toga, često se javlja i kod osoba koje se bave sportovima u kojima su česti padovi i kontakt s tvrdom podlogom.
Simptomi
Kod burzitisa dolazi do povećanja količine tekućine unutar vrećica, zbog čega nastaje pritisak na okolne strukture i javljaju se specifični simptomi, a to su bol pri određenim pokretima zgloba, osjetljivost, upale, smanjenje opsega pokreta, crvenilo i natečenost zgloba. Simptomi burzitisa su najviše izraženi ujutro, a nakon razgibavanja zgloba slabe.
Liječenje
Ako se ne liječi, burzitis koljena može rezultirati trajnom preosjetljivošću tog dijela tijela.
Liječenje burzitisa u većini slučajeva nije zahtjevno i najčešće uključuje odmor i smanjenje napora. Liječnici uglavnom punktiraju tekućinu s bolnog mjesta i potom čvrsto povijaju zglob. Tako se smanjuje pritisak i bol na zahvaćenom dijelu, a ako sve navedeno ne olakša simptome, liječnici mogu predložiti i fizikalnu terapiju, lijekove za ublažavanje bolova, injekcije kortikosteroida i, u krajnjem slučaju, kirurški zahvat.
Jedna od vrsta burzitisa je i Bakerova cista, odnosno oteklina u predjelu potkoljenice koja dovodi do ukočenosti i boli u koljenu. Kod Bakerove ciste preporučuje se nošenje elastičnog steznika, osobito pri obavljanju težih fizičkih aktivnosti ili dugotrajnom stajanju. U slučaju da smetnje postanu ozbiljnije, u obzir se uzima i kirurško odstranjenje.
Skakačko koljeno ili tendinitis
Skakačko koljeno je naziv za oštećenje patelarne tetive, odnosno tkiva koje spaja koljeno i cjevanicu, a nastaje kao posljedica prekomjernog opterećivanja koljena. Učestalo trčanje, skakanje i mijenjanje smjera mogu stvoriti preveliko opterećenje na koljenu i dovesti do oštećenja patelarne tetive, što znači da su ovome najviše podložne osobe koje se svakodnevno bave sportovima poput nogometa, košarke, odbojke, trčanja i gimnastike.
Budući da je patelarna tetiva ključna za izravnavanje koljena, njeno oštećenje dovodi do gubitka stabilnosti i potpore za patelu, a to onda uzrokuje bol i gubitak snage u koljenu te poteškoće s ispružanjem noge.
Simptomi
Tri najčešća faktora koja dovode do nastanka skakačkog koljena su loše poravnavanje nogu za vrijeme izvođenja fizičkih aktivnosti, niska pokretljivost gležnja i slaba snaga kuka, a simptomi koji se mogu javiti su sljedeći:
- slabost u nogama
- bol prilikom savijanja koljena
- oticanje u predjelu donjeg dijela koljena
- ukočenost koljena
Liječenje
Prije liječenja je potrebno odrediti stupanj oštećenosti patelarne tetive, a ovisno o vrsti ozljede, liječenje može uključivati:
- pauzu od tjelesnih aktivnosti ili obavljanje prilagođenog treninga;
- držanje ledenih obloga na koljenu;
- uzimanje protuupalnih lijekova;
- nošenje remena ili steznika;
- masažu i vježbe za jačanje koljena.
Kod ozbiljnijih oštećenja patelarne tetive obavlja se operacija, a ona se može izvršiti tako da se ukloni upaljeno tkivo s donjeg dijela patele, odstrani oštećeni dio tetive ili da se stvore sitni rezovi na bočnim stranama patelarne tetive kako bi se smanjio pritisak na središnjem dijelu. Nakon operacije slijedi proces rehabilitacije, koji može trajati od nekoliko mjeseci do godinu dana.
Uz sve spomenuto, bol u koljenu može se javiti i zbog puknuća meniskusa, hondromalacije patele, puknuća prednjeg križnog ligamenta i iliotibijalnog sindroma.
Kako prirodno ublažiti bol u koljenu
Prevencija je važnija od svega, zato o koljenima treba brinuti prije nego ona postanu bolna. Kako biste zaštitili koljena od potencijalnih ozljeda važno je pravilno se razgibati prije bilo koje aktivnosti koja iziskuje napor. Ako ipak dođe do pojave boli u koljenu, a ona nije toliko intenzivna da je potrebno zatražiti liječničku pomoć, postoje prirodna rješenja pomoću kojih je moguće ublažiti bol.
Prirodni lijek koji se u narodu već stoljećima koristi kod natečenih zglobova i boli u koljenu je kupus, odnosno oblozi od kupusa. Kupus svoju učinkovitost kod bolnih zglobova duguje velikoj količini vitamina, fitonutrijenata i protuupalnih tvari. Sadrži i sulforafan, tvar koja pomaže u zaštiti hrskavice.
Primjenom obloga od kupusa dolazi do smanjenja otekline i upale, a samim time se ublažavaju bolovi i osoba se može bolje kretati. Za obloge se koriste listovi domaćeg svježeg kupusa, uzgojenog bez pesticida. Oblog se priprema tako da se nekoliko listova svježeg kupusa opere i odstrani im se tvrdi dio. Kako bi listovi počeli ispuštati sok, potrebno je preko njih lagano proći valjkom za tijesto. Nakon toga se stavljaju na bolno mjesto i učvrste platnom.
Oblog od kupusa se ostavlja na bolnom mjestu sat ili dva, a možete ga držati i preko noći. Da bi se postigli dobri rezultati, postupak je potrebno ponavljati najmanje deset dana, a stanje bi se nakon toga trebalo poboljšati.
Pogledajte kako napraviti još jedan oblog koji će pomoći kod bolova u koljenu:
Ako vas bole koljena (artritis ili osjetljivost na vremenske uvjete), pomiješajte 1 žlicu soli s 1 čašom vode, dodajte 2 kapi joda i promiješajte. Natopite mekani ručnik ovom otopinom i stavite kompresu na koljena. Pokrijte ugrijanim ručnikom ili pokrivačem i ostavite kompresu neko vrijeme (najmanje 30 min). Radite to svakodnevno prije odlaska na spavanje, a za nekoliko dana primijetit ćete poboljšanje.
Kada se obratiti liječniku
Iako se u slučaju manjih i blažih bolova problemi mogu pokušati riješiti na prirodan način, nekada je potrebno potražiti liječničku pomoć. Liječniku se trebate obratiti ako vam je koljeno izraženo otečeno, ne možete ga u potpunosti saviti ili ispružiti, ne možete prebaciti težinu na bolno koljeno i osjećate da ono nije dovoljno stabilno, ako imate očitu deformaciju zgloba te ako imate vrućicu, crvenilo i jake bolove u koljenu i na okolnom području.
AFoto: Juriah Mosin/Shutterstock
