Bolesniku, koji boluje od žučnog kamenca moramo iz hrane odstraniti sva ona jela, koja dovode do grčevitog pražnjenja žučnog mjehura, a time i do upale žuči. To su prije svega masnoće, špek, jaja i masno meso, a u manjoj mjeri i svako obilnije i teško jelo.
Istovremeno, obilna i masna hrana ubrzava nastajanje žučnih bolesti. Razlikovat ćemo prehranu u takozvanom “akutnom” razdoblju oštrih napada sa bolovima, od prehrane u mirnom razdoblju.
U razdoblju većih teškoća sa napadima bolesnik treba najprije da posti i pije samo čaj od kamilice, a zatim ćemo od najlakše, tekuće hrane – koja treba sadržavati mlijeka i juhe – postepeno dodavati hranu. Međutim, pri tome ćemo iz hrane isključiti svaku znatniju količinu masnoća, koje ćemo bolesniku davati samo u obliku vrhnja, maslaca i ulja. Jaja treba potpuno zabraniti, a hranu valja davati u malim količinama i u više obroka, te da bude sastavljena u prvom redu od mliječnih i škrobnih jela, uz umjereno dodavanje mesa i pasiranog povrća.
I nakon što teškoće popuste, bolesniku ćemo trajno davati hranu s malo masti, čiju količinu ne smijemo ograničiti ispod 50 grama dnevno. Ne smijemo davati masno meso, a naročito svinjetinu. Jaja ćemo dopustiti samo kao neophodan dodatak u raznim kolačima i jelima od brašna, a nikako kao samostalno jelo.
Osnovne smjernice za prehranu bolesnika su slijedeće: prehrana treba sadržavati optimalne količine bjelančevina (1g na kg. t. težine) minimalne količine masnoća, a unos ugljikohidrata prema stanju uhranjenosti bolesnika, namirnice trebaju biti lako probavljive, pa se preporučuju kuhana i na pari pripremljena jela, povrće kuhati u slanoj vodi i na tanjuru preliti svježim uljem (najbolje maslinovim), tjesteninu treba pripremiti ili bez jaja ili s bjelanjkom, s kvascem i malo ulja ili margarinom, ne uzimati ni prehladna ni pretopla pića i jela
Dopušteno
Juhe: nemasna juha od mesa, juha od povrća sa zaprškom na -u juhu se mogu staviti sve vrste tjestenine, riža, pšenična krupica -griz.
Meso: teletina, bijelo meso od peradi, riba, blijeda šunka.
Povrće: krumpir – pire huhan u slanoj vodi i poliven maslacem, ili u ljusci kuhan, špinat, cvjetača, mrkva, koleraba, šparoga, buče, tikva, blitva, rajčica, – sve kao varivo i to najbolje kuhano i pasirano, poliveno maslacem ili uljem, ili zaprženo na maslacu, ili ulju.
Tjestenine: Prepečenac ili dvopek, stare žemlje, kifli, biskvit, baaškot, pereci, palačinke, drobljenac, sve kuhane tjestenine, koje treba pripremati s malo jaja, bez kvasca te sa malo maslaca. Osim toga dopuštene su tjestenine s krumpirom, ili brašno sa krumpirom kao tzv. krumpirovo tijesto.
Slatka jela: nabujak od krupice ili riže, bez jaja i kvasca, marmelada, slatko, džem, med.
Ostala jela: krupica, riža, svježi kravlji sir, kukuruzno brašno, zobene pahuljice.
Salate: zelena, blitva, rajčica, cvjetača, cikla (pripremljeno s limunovim sokom).
Voće: sve vrste voća -kuhano, bez kore, voćni sokovi.
Pića: čaj, kakao, kava ne odviše jaka, mlijeko.
Nije dopušteno
Jaja, svinjska i guščija mast, margarin, loj, slanina, suho meso, kobasice, pečeno i pohano meso, svinjetina, govedina, divljač, masne patke i guske, guščja jetra, salama, hrenovke, konzerve, kavijar, sardine, umak od češnjaka, luka, krastavaca, kopra i svi umaci od pečenja.
Svi sirevi zreli i oštri po ukusu, masni, ili sušeni, lički sir, krumpir pečen, ili restan, grah, leća, rotkva, krastavci, kelj, kupus, repa.
Dunje, dinje, lubenice, bademi, orasi, lješnjaci.
Kruh i tijesto s kvascem i mnogo maslaca i jaja.
Paprika, feferoni, salata od graha i kupusa, mirodije – papar, paprika, cimet, kliničić, muškat
Sva alkoholna pića.
Foto: Roblan/Shutterstock