Tjeskoba ili anksioznost je stanje zabrinutosti, panike, opće napetosti i stresa, a javlja se kada je netko od nas izložen imaginarnoj ili realnoj situaciji. U nastavku slijedi kako liječiti anksioznost ili depresiju.
Kada anksioznost počne loše utjecati na svakodnevni život, tada se misli na poremećaj anksioznosti. Postoje tri vrste tjeskoba, a to su fobija, panični poremećaj i opća tjeskoba.
Uzroci anksioznosti
Želite li znati kako liječiti anksioznost potrebno je znati što najčešće dovodi do takvog stanja. Vjeruje se kako ju može potaknuti određena trauma ili je rezultat genetskog nasljeđa.
Kako je u pitanju stanje koje proizlazi iz očekivanja imaginarne prijeteće situacije, ono često negativno djeluje na svakodnevno psihičko i fizičko funkcioniranje.
Može isto tako utjecati na funkcije živčanih stanica te dovesti do pojave drugih psihičkih poremećaja.
Simptomi anksioznosti
Dobro je znati koji su znakovi tjeskobe koji negativno djeluju na psihičko stanje svakog pojedinca. To su:
- problemi sa spavanjem
- osjećaj gubitka kontrole
- trnci u tijelu
- napetost u vratu
- izbjegavanje uobičajenih obaveza
- opsesivno ponašanje
- vrtoglavica
- vrućina ili hladnoća
- bolovi u prsima
- nemirnost
- ubrzani puls
- slabost u nogama
- osjetljiva koža
- mučnina
- suha usta
- pojačano znojenje
- kratak dah
- bol u licu
Intenzitet i trajanje simptoma razlikuje se od pojedinca do pojedinca, pa dok neki mogu imati samo nekoliko blažih simptoma, ostali mogu imati sve znakove.
Kako tjeskobno stanje jače utječe na žene, jasno je da postoji razlika utjecaja simptoma na žene i muškarce, a povezana je s lučenjem hormona stresa u krvotok. Hormoni stresa će utjecati i na druge hormone, pa će žene osjetiti više simptoma, a posebno ako su povezani s menopauzom, trudnoćom i mjesečnim ciklusom.
Liječenje anksioznosti
Liječenje psihičkih oboljenja podrazumijeva nekoliko metoda, a kada su u pitanju anksiozna stanja to može uključivati:
Promjenu životnih navika – tu se misli na zdravu prehranu, vježbanje i život bez ovisnosti o cigaretama, alkoholu i drogi.
Lijekove – za ublažavanje simptoma tjeskobe poput antipsihotika, antiepileptika i antidepresiva. Pomoći mogu i Helex tablete.
Kognitivno – bihevioralnu terapiju – vrsta psihoterapije gdje pojedinac uči prepoznati promjene u vlastitom ponašanju koje s vremenom dovodi do uznemirenosti i osjećaja straha. Ova vrsta terapije se pokazala najuspješnijom, a posebno ako je i sam terapeut prošao kroz sličnu situaciju.
Ne treba zaboraviti i na prirodno liječenje tjeskobe, a koje podrazumijeva nekoliko ljekovitih biljki kao što su:
Kava kava – biljka koja umiruje živčani sustav bez da utječe na umne sposobnosti. Pomaže učvrstiti san, vratiti samopouzdanje i ukloniti nervozu.
Korijen sladića – ljekovita biljka koja sadrži spoj sličan kortizolu, a zahvaljujući kojem se svako od nas lakše suočava sa stresom. Pomaže smiriti um i normalizirati funkcije nadubrežne žlijezde. Potrebno ga je prvo usitniti te staviti u vruću vodu i pustiti da se kuha najviše jednu minutu. Čaj ostavite 15 minuta i nakon toga ga procijedite. Možete ga piti tri puta dnevno.
Gospina trava – biljka koja se oduvijek koristi za liječenje depresije i smanjenje stresa. Sadrži flavonoid, hiperforin i hipericin koji pomažu potaknuti proizvodnju serotonina. Možete uzeti gospinu travu u obliku kapsula koje ćete piti tri puta dnevno. S vremenom se smanjuje doza.
Pasiflora – je biljka koja ima sedativan učinak zahvaljujući glikozidima i alkaloidima. Uklanja stres i pomaže poboljšati rad živčanog sustava. Bit će dovoljna jedna mala žlica cvijeta koju treba ostaviti u vodi 20 do 30 minuta. Nakon što procijedite napitak pijte ga tri puta na dan.
Lavanda – je biljka slatkog mirisa koja zbog umirujućih svojstava liječi nesanicu. U 2 dl vruće vode stavite jednu malu žlice osušenog cvijeta i ostavite da stoji 20 minuta. Procijedite čaj i popijte ga dva ili tri puta dnevno.
Nastojte biti što iskreniji u životu jer zbog laganja dolazi do rasta hormona stresa. Gledajte nešto što vas veseli, otiđite u kazalište ili kino i smijte se što više jer je to najbolji način opuštanja.
Ako imate mogućnost namjestite sobu za opuštanje u kojoj nećete razmišljati o problemima, nego ćete se samo odmarati bez korištenja bilo kakvog elektroničkog uređaja.
Anksiozni poremećaji
Psihički poremećaji povezani sa strahom od imaginarnih ili stvarnih životnih situacija mogu se podijeliti na nekoliko vrsta:
- Posttraumatski stresni poremećaj PTSP – poznat je po snažnim uznemirujućim i tjeskobnim reakcijama na događaj iz prošlosti. Sjećanja se mogu činiti toliko stvarnima da dolazi do nekontroliranih reakcija.
- Društvena tjeskoba ili socijalna fobija – svi koji imaju socijalnu fobiju žive u neprekidnom strahu od onoga što ostali misle o njima. Njihov najveći strah je strah od odbijanja. Takve osobe najčešće imaju manjak samopouzdanja.
- Napadaji panike – su epizode tjeskobe i straha koji se iznenada javljaju. Dok je u nekim situacijama očit uzrok, kod ostalih ne postoji pravi razlog za takvo stanje. Napadi mogu trajati najmanje nekoliko minuta do najviše nekoliko sati. Pritom dolazi do gubitka kontrole i kod mnogih se javlja osjećaj straha da će umrijeti.
- Fobije – su ekstremni strahovi od letenja, zmija, visina, padanja i zatvorenih prostora.
- Opsesivno – kompulzivni poremećaj ili OCD – je stanje negativnih misli koje je teško zaustaviti. Svi kojima je dijagnosticiran ovaj poremećaj imaju potrebu ponoviti određenu radnju nekoliko puta jer smatraju da će tako biti sigurni.
- Nijemost ili selektivna mutavost – radi se o poremećaju koji se najviše javlja kod djece školske dobi. Može se pojaviti u obitelji ili u školi kao iznenadna nijemost. Takvo stanje može otežati funkcioniranje u odrasloj dobi.
- Opći anksiozni poremećaj – oni koji imaju ovaj poremećaj svakodnevno su zabrinuti kako za sebe tako i za druge. Takvo stanje obično dolazi i s drugim psihičkim bolestima poput depresije i bipolarnog poremećaja.
Promjene u ponašanju treba što prije prepoznati kako bi mogli početi s liječenjem i vraćanja života u normalu.
Autor: A.Z., Foto: stefanolunardi/Shutterstock