Gušenje se javlja kod poremećaja i nemogućnosti pravilnog disanja. Dišni putevi iz nekih se razloga zakrče, a zbog toga zrak ne može nesmetano prolaziti. Gušenje se zna javiti kod naglog gutanja, predmeta ili hrane. Važno je prepoznati kada se tko guši kako bismo mu mogli što prije i brže pomoći. U protivnom, može doći do nesvjestice, kome ili smrti.
Kako prepoznati gušenje? Najčešće žrtva ne može govoriti pa nam sama teško može dati do znanja da se guši. Osim toga, mnogo se puta može dogoditi brzo zbog čega ni ne stigne. Kako bismo znali reagirati i zaustaviti gušenje, važno je prepoznati sljedeće simptome. Oni ovise o jačini i ozbiljnosti gušenja.
Gušenje može biti djelomično ili potpuno. Kod djelomičnog zakrčenja dovoda zraka, zna se javiti kašljanje, teško disanje, a glas je slabiji i pomalo hrapav. Za vrijeme potpunog gušenja, ne može se govoriti ni kašljati. Bolesnik će se jako zbuniti i panično reagirati, može početi trčati ili mahati rukama. Bit će vidljivo uzrujan i uspaničen. Najprije će poblijedjeti, a zatim poplaviti u licu. Poplavi li u licu, znači da nema nikakav dovod zraka u pluća i hitno mu je potrebna pomoć.
Najčešći zahvat koji se izvodi na žrtvama ozbiljnijeg gušenja naziva se Heimlichov hvat. Za njega je karakteristično da se izvodi na bolesniku koji je pri svijesti. Obuhvaća cijeli gornji dio tijela, od vrata pa cijelog prsnog koša. Priđe mu se s leđa, jednu šaku potrebno je staviti na bolesnikov trbuh, između pupka i samog vrha prsnog koša. Zatim drugom rukom uhvatimo prvu te laganim, ali brzim pokretom napravimo pritisak. Povučemo ga prema sebi i pritisnemo prema gore. Postupak je potrebno ponavljati sve dok ne prestane gušenje.
Kod lakših oblika gušenja, nije potrebno izvoditi posebne postupke, već će lagano lupkanje žrtve po leđima biti dovoljno. Ukoliko bolesnik nije pri svijesti, treba ga položiti na pod i uhvatiti mu jezik kako ga ne bi progutao. Zatim mu se glava lagano prebaci prema nazad kod čega zrak lakše dolazi do dišnih puteva. Rukama možete odstraniti hranu ili strani predmet iz usta bolesnika. Umjetno disanje nastupa ako nijedan od učinjenih zahvata nije pomogao.
Autor: D.Š. Foto: Robert Kneschke/Shutterstock