Postoje različita mišljenja o tome na koji način efikasno i brzo steći novac, međutim, velika dilema može nastati i na temu kako ga zadržati i (ako je moguće) uvećati svotu kojom raspolažemo.
Iako nam je sada dostupno puno načina kako kupovati, graditi, opremati i snabdjevati, štednja je i dalje ostala najefikasniji “recept” kako uvijek imati novac. Ako redovno izdvajanje određene svote novca (onoliko koliko sebi možete priuštiti) pretvorite u naviku, bit ćete na pravom putu da u svakom trenutku imate mogućnost sebi priuštiti željene stvari ili da se u trenutcima nužde i neplaniranih izdataka ne zadužujete, ali i da otvorite sebi opcije u budućem investiranju.
Osnovne vrste štednje i ulaganja
Štednja u “kasici-prasici” je načešći način štednje. Kao i svaki sljedeći i ovaj način štednje ima svoje vrline i mane. Ukoliko držite novac u kući, on može nestati u nekim ekstremnim uvjetima poput krađe, požara ili slično, ali daleko češći uzrok nestanka novca ste vi sami. Ako znamo da novac imamo u kući, često ćemo umjesto odlaska u banku, zaviriti u kasicu i uzeti nešto novca. I tako malo po malo… I može se desiti da vam novac ode na stvari koje vam nisu bile neophodne. Vrlo je vjerovatno da ćete pri tome sebi reći kako ćete to nadoknaditi, ali i sami znate da to najčešće nije slučaj. Pozitivna strana ovog vida štednje je da će vam novac biti pri ruci ukoliko vam hitno zatreba a niste u prilici da ga podignete iz banke, ali na ovaj način gubite i kamatu ili druge povoljnosti koje biste ostvarili štednjom u banci.
Štednja u banci
Štednja u banci je pouzdana, ne morate brinuti o tome da će netko saznati da držite novac u kući i probati vas opljačkati, u zavisnosti od vremena (i načina) na koliko mislite ostaviti novac u banci, omogućuje vam da novac „oplođujete” tj. da zarađujete kroz kamatu. Prvi način za ovo je da štedite tako što ćete novac ostavljati na tekućem računu. Ovakav vid štednje znači da svoja novčana sredstva u kunama ili devizama možete ostaviti na tekućem računu koji posedujete i trošite ih kada vi smatrate da je potrebno. Ovakav način štednje vam neće donjeti dodatni novac jer ne podlježe davanju kamate, ali zato vam je novac na sigurnom mjestu i dostupan je kada god vam zatreba.
Štednja na štednom računu se najčešće označava mjesečno odvajanje određene svote novca (na vama je da odredite koliko će ona iznositi) koji se oročava. Transakcija novca se vrši preko trajnog naloga da se svakog mjeseca od vaših prihoda oduzme i oroči dogovorena suma novca. Pravo da podignete ovu sumu nije unaprijed dogovoreno, već određenu svotu možete podići po potrebi (pa je i kamata na ovu vrstu štednje nešto manja), s tim da je razlika u tome što se glavnica vašeg uloga uvećava svakog mjeseca, a kod oročene štednje je u pitanju unaprijed određena i uplaćena svota novca koja se ne dopunjuje na bilo koji način osim kamatom.
Oročena štednja
Ukoliko imate određenu svotu novca koju želite ostaviti po strani i nećete je koristiti u određenom periodu, vi tada oročavate novac uz obavezu da ga ne podižete u tom periodu oročenja. Zauzvrat od banke dobijate određenu mjesečnu kamatu koja se isplaćuje na kraju perioda oročavanja i čija visina zavisi od valute i iznosa novca koji ste oročili, od dužine oročenje, ali i od uvjeta koje sama banka nudi.
Ukoliko želite podići novac dok je on još oročen, vi to možete učiniti, ali ostajete bez kamate koju biste inače dobili, mada kod nekih banaka možete dobiti mogućnost i da određeni postotak oročenog novca podignete i bez raskida oročenja (ne postoji opće pravilo, uvjeti se mogu razlikovati od banke do banke). Možete štedjeti u domaćoj valuti ili devizama, u zavisnosti kako vama odgovara, a pozitivna strana ovakve štednje je prije svega sigurnost novca (i od nepredviđenih situacija i od vas samih).
Osim navedenih postoje i drugi oblici štednje koji su kombinacija navedenih. Razlike postoje u zavisnosti od paketa koje određena banka nudi i koji se mogu razlikovati u visini kamatne stope, vremenu na koji je novac oročen, da li postoji mogućnost da se novac podiže prije ugovorenog vremena i sl.
Drugi načini štednje
Štednja kroz dobrovoljne mirovinske fondove predstavlja noviji oblik štednje na našem području. Funkcionira slično oročavanju, ali sa tom razlikom da se od vas očekuje da uplaćujete redovne mjesečne (kvartalne, polugodišnje ili godišnje) iznose. Za razliku od osiguranja (oblik štednje na koji također podsjeća), se razlikuje u tome što ovdje ne postoji isplata ukoliko se dogodi nesretan slučaj i rata koja se uplaćuje je nešto niža. Suma koju uplaćujete je namjenjena za vašu starost kao mirovinski dohodak. U međuvremenu, dok ne dođete do penzije, vaša uplaćena sredstva se investiraju, a dio ostvarene dobiti od toga vam se redovno uplaćuje.
Investicijski fondovi predstavljaju imovinu ulagača koja je uložena na različite načine (dionice, obveznice, blagajničke zapise i sl.). Cijelokupna imovina je podjeljena na jednake djelove – investicijske jedinice koje predstavljaju proporcionalan dio u ukupnoj vrijednosti investicijskog fonda a vlasnici ovakvih investicijskih jedinica su ulagači koji kupuju jedinice otvorenog investicijskog fonda.Vrijednost jedinice se mjenja zavisno o promjeni cijena i u tom pogledu postoji prostor za uvećanje uloženih sredstava.
Preventivna štednja kroz osiguranje predstavlja oblik dugoročne štednje koji vama ili vašim nasljednicima omogućava da dobijete određenu nadoknadu (iznos je unaprijed poznat) za različite nesretne slučajeve (krađa, povreda, smrt ili slično) u toku trajanja osiguranja. Moguće se osigurati se u kunama i devizama, a način i period isplate kao i sama sigurnost novca zavisi od osiguravajućeg društva.
Svakodnevna štednja!
Pod svakodnevnom štednjom podrazumjevamo razuman način svakodnevnog odnošenja prema novcu i njegovom trošenju i ističemo to jer bez racionalnog odnosa prema novcu, ni sve banke svijeta neće vam biti od pomoći. Ukoliko ste “savjesni potrošač” i ako shvatite svoje materijalne mogućnosti, te se prema njima i pažljivo ophodite, vi u velikoj mjeri već štedite. Znači da se ne izlažete nepotrebnim troškovima (ali ni da ne “škrtarite”) i to je vrlo važna životna navika koju treba razviti i vi ali i članovi vaše obitelji. Dakle, pamet u glavu i uskladite svoje želje i mogućnosti.
Foto: lenetstan/Shutterstock