Mnogi ljudi će se na spomen makrobiotike samo nasmijati i stvoriti sliku alternativne medicine. No, danas se takva mišljenja malo po malo pomiču. Najčešće će se na makrobiotiku odlučiti osobe kojima konvencionalna medicina ne pomaže u liječenju njihove bolesti kao što je karcinom.
Ovakva prehrana sastoji se od cjelovitih žitarica, povrća i voća, soje, a izbjegava se korištenje procesuirane hrane, mesa i mliječnih proizvoda. Ovakva prehrana je bogata prehrambenim vlaknima, mineralima i vitaminima, a siromašna je zasićenim mastima te zbog toga smanjuje opasnost od bolesti srca i karcinoma.
Obzirom da je kod ovakve prehrane raznolikost namirnica ograničena ima ona i svoje manjkavosti. Jedući ovakvo može vam nedostajati kalcija, vitamina D, vitamina B12 te željeza, stoga nije preporučljiva za malu djecu, adolescente i dojilje.
Makrobiotika je privukla veliku pažnju jer postoje izvjesni medicinski dokazi o izlječenju bolesnika od karcinoma jedući ovakvu prehranu.
U makrobiotici se smatra da cjelovite žitarice kao što su smeđa riža, zob, ječam, kukuruz i raž trebaju činiti 60 posto dnevnog unosa hrane. Prednost trebaju imati integralne žitarice pred rafiniranim, ali i one se mogu koristiti u malim količinama.
20 do 30% hrane bi trebalo činiti svježe povrće kao što su kupus, cvjetača, brokula, blitva, kelj, bundeva i luk, a dva do tri puta tjedno treba jesti zelenu salatu, celer, grašak, grah i gljive. Povrće koje se misli termički obrađivati treba biti pripremljeno na pari uz dodatak vrlo malo biljnog ulja koje nije rafinirano kao što je sezamovo ulje.
Pet do deset posto dnevnog unosa hrane trebale bi činiti grahorice kao što su leća, grah i tofu te povrće iz mora kao kombu, hiziki, wakame i nori jer su bogati vitaminima i mineralima.
Svaki tjedan bi se trebalo pojesti nekoliko porcija sjemenki, orašastih plodova i ribe. Tekućina bi se trebala piti onda kada osjećate žeđ, a možete piti čajeve od žitarica dok bi se napitci s kofeinom trebali izbjegavati.
Autor: S. G., Foto: Africa Studio/Shutterstock