Malčiranje je, najjednostavnije rečeno, metoda prekrivanja (zastiranja) tla organskim ili neorganskim materijalom, a ima nekoliko namjena. Na prvom mjestu je zaštita tla od izravnog nepovoljnog utjecaja vremenskih prilika (padaline, insolacija), zatim popravak toplinskih prilika u tlu (zadržavanje vlage tijekom vrućih i sušnih perioda), stimuliranje biološke aktivnosti, te suzbijanje korova koji biljkama oduzima vlagu i hranu.
Ova odavna poznata mjera može se prakticirati za sve usjeve, a posebno je prikladna za povrtne kulture i nasade drvenastih kultura. Sredstva koja se pri malčiranju primjenjuju različita su, pa tako razlikujemo organski i neorganski malč (tzv. “mrtvi” malč), te biljke niskog rasta zasijane na slobodnoj površini oko uzgajane biljke (tzv. “živi” malč).
Organski malč
Većina organskih materijala za malčiranje nastaje raspadanjem biljaka kojima se prekriva površina tla (ali bez dodirivanja biljaka) do dubine od otprilike 7,5 cm. Najčešći organski materijali su: stajsko gnojivo, vrtni kompost, sijeno, treset, slama, sjeckana kora stabla, sjeckano drvo, sjeckana trava. Svaki od ovih materijala ima kako svoje prednosti tako i mane, a mnogi od njih su u primjeni lokalno, zbog posebnih uvjeta biljne proizvodnje.
Stajsko gnojivo
Stajsko je gnojivo danas sve teže nabaviti, ali ako imate tu mogućnost, treba imati na umu da ga je najbolje ukopati u zemlju tijekom zime, naročito ako nije u potpunosti razgrađeno. Ono sadrži niz biljne hrane (važne i manje važne minerale, elemente u tragovima), a ujedno održava vlagu u tlu što dugoročno pridonosi zdravom rastu biljaka.
Vrtni kompost
Vrtni kompost nastao sistematičnim slaganjem kuhinjskog otpada i mekih biljaka na hrpu u kompostištu može se koristiti kao malč nakon što se potpuno razgradi (oko 6 mjeseci zimi, 3 mjeseca ljeti). Potpuno razgrađen postaje sipak, smeđ, slatkastog mirisa, a pri malčiranju potrebno ga je zaštititi slamom kako bi ostao vlažan i topao.
Treset
Treset se veoma često spominje i preporučuje kao malč, no budući da se vadi iz tresetišta, dolazi do uništavanja prirodnog staništa mnogih životinja,ptica i kukaca. Stoga je njegovo korištenje kao malča izuzetno štetno za prirodu. U svakom slučaju, prije upotrebe potrebno ga je dobro natopiti kako ga ne bi otpuhao vjetar ili razbacale ptice.
Sjeckana kora
Sjeckana kora stabla predstavlja vrlo učinkovit malč i naročito je koristan u ukrasnim vrtovima za razastiranje oko grmova i stabala. Može se nanijeti i u sloju debljine dva prsta. Prije toga se preporučuje dodavanje približno 100 g gnojiva od kopita i rogova po metru kvadratnom jer u malču od kore stabla često nedostaje dušika, a to je vidljivo po žutom lišću. Međutim, budući da su komadići drva lagani, velika je vjerojatnost da će ga ptice razbacati tražeći ličinke u vlažnoj zemlji ispod malča.
Malč od sjeckanog drva
Malč od sjeckanog drva sastavljen je od sjeckanih drvenih otpadaka kao što su stabljike i grančice, te je vrlo učinkovit i jeftin malč kućne izrade. Također, danas na tržištu postoje električne naprave za sjeckanje koje se mogu kupiti ili unajmiti kako bi se drvenasti otpad pretvorio u sjeckane komadiće. Razgrađuje se mnogo brže od kore stabla, ali i ovdje postoji opasnost da ga lako raznesu ptice i jak vjetar.
Sjeckana trava
Sjeckana trava može se kompostirati ili svježa stavljati oko biljaka. Međutim, kad se ne koristi direktno s travnjaka, trava ne smije biti tretirana sredstvima protiv korova. Najbolje je napraviti malč debeo samo 2,5 cm i odmaknuti ga od stabljika biljaka jer se razgrađivanjem zagrijava. Također može privući puževe koji će oštetiti biljke.
Slama
Slama se ponekad koristi kao malč, naročito oko jagoda, gdje održava plodove suhima i sprečava da jaka kiša na njih nanese zemlju. Nedostatak joj je što i nju može otpuhati vjetar i teško se razgrađuje. Osim toga, potrebno je znatno djelovanje bakterija koje razgrađuju njenu strukturu, a to često dovodi do pomanjkanja dušika u tlu.
Neorganski malč
On ne dodaje hranjive tvari tlu, ali onemogućava rast korova i održava vlažnost zemlje. Politen i obluci najrašireniji su materijali za neorganski malč, osobito plastične folije koje dijelimo na prozirne i neprozirne. Tamne (neprozirne) folije odlično štite tlo od nepovoljnih vanjskih utjecaja (naročito intenzivnih kiša), popravljaju vodno-toplinske uvjete u tlu, zagrijavaju tlo i potpuno potiskuju korove, doduše, na prilično skup, ali prirodan način.
Kada se koriste za malčiranje jagoda, napravite 15 do 20 cm-a visok i 45 cm-a širok humak zemlje koji ćete malo zaliti, zatim preko razvucite tamnu foliju široku oko 60 cm-a, a rubove umetnite u 7,5 cm-a duboke ureze. Po vrhu izrežite zvjezdolike ureze međusobnog razmaka 38 do 45 cm-a i u njih stavite sadnice jagoda. Pažljivo učvrstite zemlju oko korijenja pa presavijte foliju.
Plastične se folije nakon određenog vremena korištenja trebaju zamijeniti novima.
Obluci (pločasti kamen, šljunak) veličine graška sjajan su malč oko biljki kamenjarki: održavaju vlažnost zemlje, sprečavaju rast korova i zaustavljaju prljavu zemlju da uprlja biljke. Ujedno smanjuju najezdu puževa.
Živi malč
Riječ je o biljkama niskog rasta posijanih u gustom sklopu radi dobrog prekrivanja nezaštićene površine. Međutim, usjevi kao živi malč u periodu aktivnog bujanja vegetacije mogu postati konkurencija uzgajanoj kulturi po pitanju vode i hranjivih tvari. Stoga treba voditi računa da kultura i “živi” malč imaju dovoljno vode od padalina ili od natapanja, te dovoljno biljnih hranjiva, što se može postići dodatnom gnojidbom. Kada ispuni svoju zadaću, “živi” malč se unosi u tlo kao zelena gnojidba.
Ako želite da vam biljke dobro rastu i da vam uzgoj voća i povrća bude dobar, posvetite vremena malčiranju vrta koje je bitna stavka za uspješno vrtlarenje.
Autor: I.K., Foto: Pexels/Pixabay