Mindfulness meditacija je moderna metoda meditacije nastala iz 2500 godina stare budističke prakse – Vipassana meditacije. Iako je nastala prije nekoliko tisuća godina, u zapadnom je svijetu tek nedavno postala poznata. Naziv je došao od engleskog prijevoda drevne indijske riječi “sati” (sjetiti se), a pojam “mindfulness” predstavlja prirodnu sposobnost svakog čovjeka da bude svjestan svega što se događa u sadašnjem trenutku i da to prihvati na miran i opušten način.
Dakle, prije nego što automatski pridamo značenje nekoj stvari koju vidimo, misli koju pomislimo ili emociji koju osjetimo, u našoj svijesti se pojavi “mindfulness”- kratki trenutak čiste svjesnosti spomenute stvari, misli ili emocije oslobođen od značenja koja ima inače automatski pridajemo.
Mindfulness meditacija je osmišljena kako bi se razvila vještina obraćanja pozornosti na trenutno iskustvo sa suosjećanjem, strpljenjem i prihvaćanjem.
Mindfulness traje toliko kratko da ga u svakodnevnom životu ni ne primjećujemo, ali uz redoviti trening ga možemo razviti.
Zagovaratelji ove metode meditacije kažu kako razvijanjem stanja ili aspekta svoje svijesti koji se naziva mindfulness (pomnost) postajemo slobodniji od ograničavajućih načina razmišljanja, imamo jasniju sliku onoga što nam se događa u životu i lakše biramo i donosimo odluke koje podržavaju mir, sreću i snažan osjećaj smisla.
Kada već izgradimo sliku nas samih, postane nam teško mijenjati se čak i u slučaju kada slika koju imamo o sebi nije ugodna, a upravo zbog nedovoljne razvijenosti mindfulness svijesti nismo svjesni toga da naša osobnost nije zadana i nepromjenjiva.
Na primjer, kad se nađemo u određenim nepovoljnim situacijama uglavnom reagiramo na način na koji smo uvjetovani reagirati, jer nemamo svijest o tome da postoje razni drugi načini na koje bismo mogli reagirati.
To se odnosi na bilo koju stresnu situaciju u našem životu jer stres nije izravna posljedica nečega što nam se događa, već izravna posljedica onoga što mi mislimo da se događa.
Drugačije rečeno, stres je posljedica naše interpretacije, tj. značenja koja pridajemo određenim situacijama.
Zagovaratelji ove metode kažu da mindfulness meditacija omogućava stvaranje potpuno drugačijeg pogleda na vlastite emocije, misli i informacije koje primamo iz okoline. Dva ključna elementa mindfulnessa su budnost/svijest i prihvaćanje/ suosjećanje.
Dobrobiti mindfulness meditacije:
- smanjuje emocionalni i fizički stres
- razvija koncentraciju fokusiranosti i produktivnosti
- povećava osjećaj mira i opuštenosti
- razvija suosjećanje za sebe i druge
- kultivira pozitivna emocionalna i mentalna stanja
- poboljšava razumijevanje emocija
- proširuje percepciju o tome tko smo i kako utječemo na zajednicu
Mindfulness trening
Za početak je potrebno smjestiti se u udoban položaj, blago otvorenih ili potpuno zatvorenih očiju.
Zatim biramo objekt na koji ćemo iznova vraćati pažnju i vježbati kako biti prisutni (najčešće se uzima disanje ili neki od tjelesnih osjeta).
Prvo osvijestimo tjelesni položaj u prostoru, opustimo se, a nakon toga osvijestimo disanje. Ako nam pažnja odluta, čim postanemo svjesni toga polako se iznova vraćamo na disanje i ponavljamo vježbu nekoliko puta.
Nakon što se um vježbanjem stabilizira, mogu se uključiti i drugi objekti, poput emocija i misli.
- Pokušajte sjediti potpuno mirno barem dvije minute. Pronađite ugodan položaj i samo budite mirni i mirno dišite. Pokušajte tijekom tjedan dana svakoga dana izdvojiti po 2 minute, a nakon tjedan dana povećajte na 4 minute.
- Osim sposobnosti i uvježbanosti opuštanja, uspjeh u meditaciji ovisi i o redovitosti. Kako biste stekli naviku, postavite podsjetnik i svako jutro, čim se probudite, odvojite par minuta za meditaciju.
- Ako ste početnik, sigurno ćete se brinuti oko toga kako sjedite i meditirate li ispravno. Nemojte se zamarati oko takvih pitanja, važno je samo da vam je udobno i da se možete što bolje opustiti.
- Prilikom priprema za meditiranje, razmislite o tome kako se osjećate baš u tome trenutku. Važno je da osvijestite stanje u kojem se nalazite.
- Nakon toga razmišljajte o načinu na koji udišete. Brojite udahe kako bi se što bolje fokusirali na njih.
- Sigurno će vam se dogoditi da vam misli odlutaju i to je sasvim uobičajeno kod početnika. Važno je da se mislima vratite meditaciji i pokušate se što više opustiti. Brojanje udaha je korisno u sprječavanju misli da “bježe”.
- Tijekom meditacije dolazi do pojave različitih emocija, pozitivnih i negativnih. Protiv njih se ne treba boriti, već ih je potrebno upoznati ih i naučiti živjeti s njima.
- Mnogi misle da meditacija podrazumijeva isključivanje od uobičajenih misli i “pražnjenje”, ali to nije cilj. Mozak je nemoguće ugasiti pa zato vježbajte samo fokusiranje i koncentraciju.
- Vježbanje meditacije je usmjereno i na upoznavanje sebe i principa funkcioniranja vlastitih misli, a tako se razvija sposobnost kontrole misli.
Meditacija je oblik duhovne vježbe u kojoj osoba koja meditira svoju pozornost planirano i sustavno usmjerava prema određenom objektu. Najčešće se povezuje s kontemplativnim praksama koje porijeklo vuku iz istočnih religija. Kao najveća prednost meditiranja ističe se kontrola emocija, unutarnji mir, smanjenje utjecaja stresa ili lakše nošenje s njim, lakše postizanje fokusa u poslu i drugim aktivnostima, bolja koncentracija i pozornost.
Autor: A.V., Foto: mohamed_hassan/Pixabay