Nizak tlak ili hipotenzija stanje je koje kod velikog broja ljudi izaziva slabost, vrtoglavice pa čak i nesvjestice. Iako je nizak krvni tlak ono čemu većina teži, ipak u nekim slučajevima i on može dovesti do alarmantnog stanja opasnog po život. Nizak tlak dijagnosticira se ako je sistolički tlak manji od 90 milimetara žive, a dijastolički tlak od 60 milimetara žive i niži.
Do niskog krvnog tlaka dolazi zbog raznih uzroka, a jedan od njih je i dehidracija. Naravno, uzroci mogu biti i veći zdravstveni problemi stoga je bitno što prije saznati koji je uzrok niskog krvnog tlaka kako bi se on mogao pravilno liječiti.
Krvni tlak je najniži noću kada spavamo i odmaramo, a njegov nagli porast događa se prilikom buđenja. Nekim ljudima događa se da im krvni tlak naglo padne i to za 20 milimetara žive što može uzrokovati jaku vrtoglavicu i nesvjesticu jer mozak u tim trenucima ne dobiva dovoljno krvi.
Uzroci niskog krvnog tlaka
Postoje zdravstvena stanja koja u pravilu dovode do niskog krvnog pritiska, a to su:
- trudnoća – pošto se cijeli krvožilni sustav tijekom trudnoće širi, krvni tlak će pasti. Ovo je normalno stanje kod trudnica, a krvni tlak se vraća u stanje kao i prije trudnoće odmah nakon poroda.
- bolesti srca – neke bolesti srca mogu dovesti do niskog krvnog tlaka, a to je u prvom redu bradikardija. Bradikardija se očituje izuzetno niskim pulsom. Osim nje, nizak krvni tlak može izazvati i srčani udar, bolesti srčanih zalistaka ili zatajenje srca.
- anafilaksija – pad tlaka može izazvati i teška alergijska reakcija. Uz pad tlaka dolazi do osipa, otečenosti i svraba.
- gubitak krvi – kod unutarnjeg krvarenja ili kod ozljede u tijelu se smanjuje količina krvi što dovodi do pada tlaka.
- sepsa – do pada tlaka može doći kada tijelo pogodi teška infekcija.
- bolesti endokrinog sustava – ove bolesti uključuju nisku razinu šećera u krvi (hipoglikemija), dijabetes i nadbubrežna insuficijencija.
- dehidracija – kada je tijelo dehidrirano ono gubi više vode nego inače što može dovesti do umora, slabosti i vrtoglavice. Dehidraciju mogu izazvati još i povraćanje, proljev, povišena tjelesna temperatura, korištenje diuretika te prekomjerno vježbanje.
- manjak hranjivih tvari – kod loše prehrane kada tijelo ne dobiva dovoljnu količinu vitamina B12 ili folne kiseline može doći so smanjene proizvodnje crvenih krvnih zrnaca, odnosno anemije. U tim slučajevima obično dolazi i do niskog krvnog pritiska.
Postoje i neki lijekovi čija upotreba može kao posljedicu imati nizak tlak, a to su:
- kontracepcijske pilule
- diuretici
- neki antidepresivi
- lijekovi za liječenje Parkinsonove bolesti
- alfa i beta blokatori
Simptomi niskog krvnog tlaka
Neki od glavnih simptoma niskog krvnog tlaka su:
- slabost
- vrtoglavica
- veća žeđ
- gubitak koncentracije
- mučnina
- zamagljen vid
- hladan znoj
- bljedilo lica
- brzo disanje
- umor
Postoji više vrsta niskog krvnog tlaka, a on se može svrstati i u kategorije nezavisno od uzroka i simptoma.
Ortostatska hipotenzija
Ortostatska hipotenzija označava nizak krvni pritisak prilikom naglog ustajanja iz sjedećeg u stajaći položaj ili kod naglog ustajanja iz kreveta. Tada se javljaju zamućen vid, slabost i vrtoglavice. U nekim slučajevima može doći i do nesvjestice. U tim slučajevima dolazi do poremećaja baroreceptora koji inače otkrivaju promjene tlaka.
Postprandijalna hipotenzija
Kod postprandijalne hipotenzije dolazi kada nakon jela krvni tlak pada. Ovo se najviše događa starijim ljudima ili onima koji pate od poremećaja autoimunog živčanog sustava kao što je Parkinsonova bolest. Kako se ovo ne bi događalo preporučuje se konzumiranje manjih obroka više puta na dan i to onih u kojima će biti manje ugljikohidrata.
Poremećaji moždanih funkcija
Ovaj poremećaj najčešće pogađa mlađe ljudi i događa se obično zbog loše komunikacije signala između mozga i srca. Javljaju se mučnina, vrtoglavica i nesvjestica.
Oštećenje živčanog sustava
Ovdje do niskog tlaka dolazi zbog rijetko poremećaja koji se zove Shy- Dragerov sindrom. On uzrokuje oštećenja autonomnog živčanog sustava koji kontrolira disanje, probavu, rad srca i krvni tlak.
Liječenje niskog tlaka
Nizak krvni tlak u većini slučajeva uzrokuje samo blage simptome poput napadaja vrtoglavice tijekom dugotrajnog stajanja, slabosti ili mučnine. Ako ste radi o težim simptomima liječnik će tražiti koji je glavni uzrok vašeg niskog krvnog tlaka (dijabetes, hipertireoza, dehidracija…). Uzrokuju li lijekovi koje koristite nizak tlak, tada će liječnik odlučiti hoćete li smanjiti dozu lijeka ili ćete ga u potpunosti prestati koristiti.
Kako povisiti nizak tlak
Glavni cilj liječenja niskog krvnog pritiska je pronaći način kako povisiti tlak. Ovisno o vašoj, dobi, zdravstvenom stanu i vrsti niskog tlaka, možete ga pokušati povisiti ovako:
- unos proteina
- redoviti i česti obroci
- juha – bilo do se radi o domaćoj juhi ili onoj uz vrećice, juha uključuje tekućinu i sol što je temelj u liječenju niskog krvnog tlaka.
- crno vino – osobama s niskim krvnim tlakom preporučuje se nakon ručka popiti čašu crnog vina.
- više soli – natrij povisuje krvni tlak što dobro znaju osobe koje pate od visokog krvnog tlaka jer im je tada upotreba soli ograničena. No, vama ovdje sol može pomoći. Ipak, prije nego što povisite unos soli u tijelo, posavjetujte se s liječnikom jer velike količine natrija mogu uzrokovati zatajenje srca.
- unos vode – iako je unos vode bitan za sve, ovo posebice vrijedi za osobe koje pate od niskog krvnog tlaka. Unos vode povisit će tlak i smanjiti mogućnost dehidracije koji dovodi do još većeg pada tlaka.
- izotonični napitci – ovi napitci prepuni su elektrolita koji će ublažiti simptome niskog krvnog tlaka. Ipak, pijte ih s oprezom i to samo kada vam je jako loše ili nakon što ste odradili vježbanje. Dugotrajna upotreba izotoničnih napitaka bez uvida u stanje organizma može oštetiti bubrege.
Oni koji vode zdrav život, ne puše, vježbaju i hrane se zdravo, u pravilu imaju niži krvni tlak i manji broj otkucaja srca. Ovo posebice vrijedi za sportaše. No, iako je nizak tlak u pravilu poželjniji od visokog krvnog tlaka, i on može biti znak nekih ozbiljnih bolesti i stanja sto ga morate liječiti.
Autor: M.L., Foto: Aleksandr Markin/Shutterstock