U oporavku nakon srčanog udara prehrana igra veliku ulogu, a neke se namirnice posebno preporučuju za konzumaciju nakon srčanog udara. Postoji i prehrana kojom se mogu poboljšati srčano žilne funkcije, a u nastavku vam donosimo koja je najbolja prehrana nakon srčanog udara i koja je hrana bogata antioksidansima.
Bolesti srca
Bolesti srca i krvnih žila smatraju se najčešćim uzrokom smrti, a na prvom mjestu je ishemijska bolest srca. Pored nje tu su cerebrovaskularne bolesti i zatajenje srca.
Ishemijska bolest srca podrazumijeva smanjeni protok krvi kroz žile i to najčešće zbog ateroskleroze, što rezultira manjom opskrbom srca hranjivim tvarima i kisikom te oštećenjem srčanog mišića. Takva se bolest dijeli na infarkt miokarda, nestabilnu anginu te anginu pektoris.
Postoje uzroci koji povećavaju rizik od oboljenja, a to su:
- smanjena fizička aktivnost
- poremećene masnoće u krvi
- pretilost
- visok krvni tlak
- dijabetes
- pušenje
- postojanje srčanih bolesnika u obitelji
Pored ishemijske bolesti slijede najčešće srčane bolesti:
- Varikoziteti vena – proširenje vena do čega dolazi zbog promjene pritiska krvi u venama. Obično su zahvaćeni donji ekstremiteti. Jednom kada nastupi proširenje vena, dolazi do gubitka elastičnosti vene i povećanja zastoja krvi. Pomoći mogu zavoji i kompresivne čarape, dok će izbjegavanje dugotrajnog sjedenja te vježbanje smanjiti simptome.
- Hipertenzija – visok krvni tlak koji može oštetiti bubrege, oči i krvne žile. Moguće ga je prepoznati po drhtanju mišića, pretjeranom znojenju, povraćanju , mučnini i bolovima u prsima. Liječi se pomoću diuretika, beta blokatora i sl., a prije terapije savjetuje se prestanak pušenja te gubitak nekoliko kilograma.
- Upala vene – stanje poznato i kao tromboflebitis gdje je u pitanju začepljenje površinske vene, a što je moguće otkriti zahvaljujućima simptomima poput stvaranja krvnih ugrušaka, bolova i crvenila. Liječenje će ovisiti o vrsti bolesti, a da bi smanjili rizik od bolesti najbolje je prestati s pušenjem te povećati fizičku aktivnost.
- Tromboza dubokih vena – stanje kada se krvni ugrušak stvori u jednoj ili nekoliko dubokih vena. Najviše je zastupljen kod muškaraca, a obično se javlja nakon 40 godine. Iako se najčešće javlja bez izraženih simptoma, bolesnici obično mogu osjetiti bol prilikom pritiska na mišiće potkoljenice ili kod pokretanja noge. Važno je što prije se javiti liječniku.
- Srčani udar – nastupa nakon začepljenja koronarne arterije kada je potreba za krvi u srcu veća nego što su mogućnosti opskrbe. Infarkt može biti mali da bolesnik nije ni svjestan da je imao udar, a nekad može biti toliko velik da nastupi smrt pacijenta. Simptomi obično predstavljaju bolove u rukama, mučninu, hladni znoj i bolove u vratu ili leđima. Da bi smanjili rizik od udara potrebno je smanjiti kolesterol te redovno kontrolirati krvni tlak.
Hrana nakon infarkta
Da bi se što prije oporavili važno je znati koja je najbolja prehrana nakon srčanog udara. Pravilan odabir namirnica igra važnu ulogu u oporavku bolesnika nakon operacije, posebice nakon teške dijagnoze srčanog infarkta. Zbog toga bi dijetetika i dijetoterapija trebale imati veću ulogu u preventivnom i terapijskom smislu kada je u pitanju zdravlje.
Nekoliko je stvari bitno u prehrani koja je važna za oporavak nakon srčanog udara. Prehrana bogata omega 3 masnim kiselinama mora biti uvrštena u svakodnevan jelovnik, a to su namirnice poput lososa, badema, bučinog ulja, plave ribe, oraha i lanenih sjemenki.
Treba smanjiti prehranu bogatu jednostavnim šećerima koja je porijeklom iz industrijski dobivenih namirnica, a riječ je o keksima, slatkišima i grickalicama i koncentriranom škrobu poput tjestenine, kruha i krumpira.
Doručak mora biti hranjiv te baziran na integralnim žitaricama kao što su ražene, sezamove, zobene i lanene sjemenke te voće i nemasno mlijeko. Voće se uvijek može kombinirati s koncipiranim namirnicama, a ručak bi trebao biti u obliku variva na bazi ječmene kaše i heljdine kaše s korjenastim povrćem i grahom. Ovo je primjerice vrlo hranjiv obrok, a ne košta puno.
Prehrana mora biti bogata antioksidansima poput bobičastog voća, ribizla, trešnji koje su bogate antocijanima, naranče, šipka, rajčice koja je bogata likopenom, borovnica, malina i naranča. Jabuka je dostupna u svim godišnjim dobima, a trebala bi biti na svakodnevnom jelovniku.
Ukoliko je protrombinsko vrijeme produljeno tada treba postupiti oprezno i umjereno s velikim količinama bobičastog voća, ali i s unosom visokih koncentracija češnjaka i omega 3 masnih kiselina.
Preporučuje se veći unos omega 3 masnih kiselina, a posebno ako postoji veći rizik za nastajanje ugrušaka, no ako je osoba na terapiji antikoagulansima treba biti na oprezu.
Treba izbjegavati prehranu koja je bogata lošim masnoćama, poput masnih tvrdih sireva, margarina, crvenog mesa, mliječnih proizvoda i kupovnih proizvoda kao što su slatkiši i keksi, a jesti što više piletine, graha, boba, mahuna, ribe, grahorica, leće, slanutka i posnog svježeg sira.
Autor: A.Z., Foto: Africa Studio/Shutterstock