Pčele su potporodica kukaca iz reda opnokrilaca, a srodnici su bumbara, osa i mrava. Postoji otprilike 20.000 različitih vrsta pčela, a hrana nektar im predstavlja izvor energije, dok im je pelud izvor proteina. Pčele su jedini kukci koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi, a upravo su se zbog toga ljudi počeli baviti pčelarstvom.
Pčelarska djelatnost je jedna od zahtjevnijih djelatnosti koja uključuje razne sfere brige o pčelama. Jedna od njih je svakako i priprema pčela za zimu jer “kako pripremiš pčele za zimu pred kraj ljeta, tako ćeš i vrcati med sljedeće godine”.
Prema navedenoj uzrečici vidljivo je da je od osobite važnosti znati dobro pripremiti pčele za zimu jer upravo je ta priprema osnova za urod sljedeće godine. Prije zime potrebno je provesti određene radove koji predstavljaju uvjet za osiguravanje preživljavanja pčela.
Kako i kada počinje priprema pčela za zimu
Priprema pčela za zimu počinje tijekom ljetnih mjeseci. U kolovozu, odnosno početkom kolovoza, pčelar mora detaljno pregledati svaku pčelinju zajednicu i utvrditi koliko ima okvira legla, koliko ima peluda te kakva je zaliha hrane u svakoj pčelinjoj zajednici. Prilikom pregledavanja pčelinjih zajednica, pčelar mora obratiti pažnju i na pregled saća, zdravstveno stanje pčela te se svakako mora utvrditi i kakva je kvaliteta matice.
Pčelinja se zajednica uzimljava na onoliko okvira koliko ima ulica, na primjer ako ima sedam ulica, uzimljava se na sedam okvira. Ako je određena pčelinja zajednica slaba s obzirom na navedene faktore, pčelinja se zajednica spaja s drugom kako bi se omogućilo njezino prezimljavanje.
Zalihe hrane za zimu
Pčelama je potrebno osigurati i dostatnu količinu zaliha hrane za zimu. Kako bi pčele uspješno prezimile, na svaku ulicu potrebno je opskrbiti otprilike 3 kilograma hrane. Ako okvir ima sedam ulica, količina hrane mora biti otprilike 21 kilogram.
Pčelama je potrebno osigurati veće zalihe hrane nego što im je potrebno jer količina zaliha hrane osobito utječe na leglo. Ako je zaliha hrane veća, matica polaže više jaja zbog čega se leglo povećava. Uz to, povećanom hranidbom ličinki dobivaju se pčele koje su produktivnije i duže žive pa upravo zbog toga zalihe hrane ne bi trebale biti manje od 8 kilograma.
Zalihe hrane za pčele imaju izniman utjecaj na mikroklimu u košnici. Zalihe hrane moraju biti velike jer što su zalihe hrane veće, to je manje temperaturno odstupanje u košnici. Veća se masa polaganije grije i sporije hladi, a upravo su velika temperaturna odstupanja uzrok velikih pogibanja pčela u košnici tijekom zime.
Što su temperature u košnici manje, to se pčele više skupljaju na jedno mjesto u grupama kako bi se grijale. Kada temperature dosegnu manje od 10°C, pčele se skupljaju u klupko. Ako se pčele skupe u klupko na mjestu na kojem nema hrane, to bi moglo biti kobno i veoma nepovoljno na razvoj košnice. Čak i jake pčelinje zajednice mogu uginuti ako se klupko formira na mjestu na kojem nije opskrbljeno i osigurano dovoljno hrane.
Ako ima dovoljno zaliha hrane, pčele zbog sporijeg hlađenja stvaraju klupko sporije i postepeno te ne dolazi do ugibanja pčela zbog nepovoljnog mjesta bez hrane za stvaranje klupka.
Između ostalog, važno je obratiti pažnju i na količinu meda koju su pčele skupile. U slučaju da pčele nisu skupile dovoljno meda koji im je potreban za prezimljavanje, potrebno je provesti prihranjivanje kako pčelinje zajednice ne bi uginule.
Prihranjivanje pčela
Ako hrane nema dovoljno, dodaje se saće s medom iz rezerve ili se pčele prihranjuju šećernim sirupom u količini od 8 do 15 litara. Prihranu je poželjno obaviti do 8. rujna. Prihranu se obavlja u jesen jer u proljeće neće iznjedriti bolje rezultate. Pčele će potrošiti jednaku zalihu hrane neovisno o tome prihranjuju li se u proljeće ili u jesen, stoga se preporučuje prihrana pčela u jesen.
Prihrana pčela šećernim sirupom priprema se tako da se voda i šećer miješaju u omjeru 1:2. U slučaju da je temperatura visoka, tada bi omjer trebao iznositi 1:1.5. Za prihranu pčela od osobite je važnosti korištenje pitke vode i one koja je bakteriološki čista, a ako voda ne zadovoljava navedene uvjete, potrebno ju je prokuhati.
Prilikom pripreme prihrane, u posudi je potrebno zagrijati vodu do vrenja, a zatim se voda makne s izvora topline dok se malo ne ohladi. U toplu se vodu dodaje šećer dok se ne otopi. Kad se šećer otopi, na svakih 5 kilograma šećera dodaje se žlica vinske kiseline kako bi pospješila pretvaranje saharoze u jednostavne šećere. Sirup nakon toga nije potrebno stavljati na vatru da vrije.
Priprema pčela za zimu jedna je od osnovnih mjera koja se sprovodi u pčelarstvu. Dobro i detaljno pripremanje pčela za zimu jedna je od osnovnih važnih stvari koje su uvjet za uspješnu narednu pčelarsku godinu. Prije svega važno je utvrditi koliko ima legla, kolika je količina hrane u pčelinjim zajednicama te koliko ima peluda.
Uz to, od osobite je važnosti ustanoviti kakvo je stanje saća te kakvo je stanje pčela i utvrditi koja je kvaliteta matice. Na osnovu navedenih faktora, mora se utvrditi količina hrane koja je pčelama potrebna za prezimljavanje. U skladu s tim, određuje se potrebna količina hrane i pčele se pripremaju za zimu.
Autor: B.D., Foto: PollyDot/Pixabay