Ma koliko vremena, truda, napora i novca ulagali, bez redovite i pravovremene provedbe mjera zaštite od nametnika i bolesti zasigurno ne možemo očekivati jake i zdrave voćke. Prskanje je jednostavna, kvalitetna i najraširenija metoda zaštite voćaka, a nešto rjeđe se provode raspršivanje (“atomiziranje”), zamagljivanje i zaprašivanje. Prskanje se izvodi prskalicama, a prskaju se pesticidi razrijeđeni s vodom s kapljicama većim od 0,15 mm.
Svaka prskalica sastoji se od spremnika ili rezervoara s miješalicom, crpke (pumpe), mlaznice, regulatora pritiska, ventila, manometra, ejaktora za brzo punjenje spremnika vodom, te pogonskog elementa i okvira.
Spremnik obvezno mora biti izrađen od anti-korozivnih materijala (bakar, polietilen, nehrđajući čelik), a zapremnina ovisi o vrsti prskalice (o,5-5 l kod ručnih prskalica, do čak 5000 l kod samohodnih prskalica). Miješalica tijekom prskanja ravnomjerno raspršuje čestice po čitavoj tekućini, a može biti mehanička, hidraulička, ventilska i pneumatska.
Crpka je najvažniji dio prskalice koji pod tlakom transportira tekućinu u mlaznice za prskanje. Razlikujemo crpke s prekidnim (klipne, stapne, membranske) i neprekidnim djelovanjem (oklopljene, rotacijske, mlazne).
Mlaznice razbijaju mlaz tekućine u sitne kapljice kojima se u tankom sloju prekriva površina biljke. Razlikujemo vrtložne, standardne i odbojne mlaznice, ovisno o tome kakvu vrstu mlaza proizvode (šuplji, plosnati i spljošten). I one se, kao i spremnik, izrađuju od anti-korozivnih materijala.
Regulator pritiska obično ima ugrađen manometar (instrument za mjerenje tlaka), a djeluje tako da tekućinu koja predstavlja razliku između kapaciteta crpke i kapaciteta prskalice vraća u spremnik.
Zahvaljujući ventilima tekućina prolazi željenim smjerom. Na prskalicama većeg kapaciteta nalaze se ejektori koji služe za brzo punjenje prskalice vodom iz spremnika.
Vrste prskalica za prskanje voćaka
U praksi se najčešće upotrebljavaju sljedeće vrste prskalica:
- ručne leđne automatske prskalice – rade prema načelu stalnog tlaka od 0,5 do 0,6 Mpa. Obujam rezervoara je od 13 do 15 litara. Ima mali učinak i upotrebljava se u malim voćnjacima.
- ručna prijevozna prskalica – radi po načelu stalnog crpenja, s radnim tlakom od 1,2 do 1,5 Mpa. Potrebna su dva radnika, jedan koji crpe, a drugi koji prska. Ima raznih tipova s rezervoarom od 50 do 80 litara. Pogodna je za manje voćnjake ( do 2 ha ).
- ručna prijevozna motorna prskalica – tlak do 1,5 Mpa proizvodi se motorom. Rezervoar je zapremnine 100 litara. IMa dva gumena kotača pa se gura kao tačke. Opslužuju je dva radnika, jedan prska, a drugi gura prskalicu. Pogodna je za nešto veće voćnjake ( do 5 ha ).
- traktorske prskalice – nošene ili vučene prskalice s pogonom crpke preko kardanske osovine traktora. Ima različitih veličina i tipova, s rezervoarom od 100 do 500 litara. Učinak im je također različit. Pogodne su za veće voćnjake.
Priprema sredstava za prskanje voćaka
Priprema sredstava za zaštitu voćaka najosjetljiviji je i najopasniji dio u provedbi zaštite jer priprema zahtijeva točnost i veliku opreznost zbog otrovnosti. Otrovnost ili opasnost preparata pri pripremi mnogostruko je veća nego pri prskanju, i to za onoliko koliko je sadržaj aktivne tvari veći u preparatu nego nakon što je razrijeđen vodom. To znači da ako imamo insekticid koji za prskanje treba pripremiti u koncentraciji 0,1%, treba ga razrijediti u vodi 1000 puta. Upravo zato preparat je mnogo opasniji za vrijeme pripreme nego razrijeđen za vrijeme prskanja.
Pri mjerenju pesticida količine se razlikuju s obzirom na veličinu rezervoara prskalice, pa se pri odmjeravanju preparata treba poslužiti svim raspoloživim pomagalima (staklene graduirane menzure, kombinirane vage koje istovremeno mjere težinu praška i obujam tekućine) jer kod malih količina pesticida niskih koncentracija mjerenje može biti ne samo otežano već i vrlo opasno.
Tekući pesticidi lijevaju se u rezervoar prskalice i miješaju s vodom. Prašci za suspenziju prvo se u posebnoj posudi s malo vode dobro izmiješaju i miješanjem napravi kaša. Zatim se, postupno, uz stalno miješanje, dodaje voda, sve dok ne ostane niti jedna čestica praška. Tako spremljena suspenzija ulijeva se u rezervoar, neprestano miješajući. I voda i sredstvo lijevaju se u rezervoar preko sita, da se ne unesu čestice koje bi začepile izlazne otvore prskalice.
Tehnike prskanja voćaka
Zimsko prskanje
Obavlja se od perioda padanja lišća pa do početka bubrenja pupova. Za prskanje treba odabrati lijepe dane, kad nema oborina i vjetra. Prska se najprije od najviših dijelova krošnje naniže, tako da svaka grančica i voćka u potpunosti bude posve okupana, da s voćke otopina curi. Za razvijenije voćke treba oko 10 litara tekućine ( samo orijentacijski ). Treba utrošiti onoliko tekućine koliko zahtijeva veličina voćke, kako bi svaki dio bio “okupan”.
Plavo prskanje
Obavlja se bordoškom juhom u tijeku mirovanja voćaka. Bordoška juha priprema se od modre galice, kvalitetnog gašenog vapna i vode. Potrebno ju je propisno pripremiti.
Odmjerena količina modre galice ( plavog kamena ) postavi se u rjeđu krpu koja se objesi na štap iznad posude s vodom. Krpa se zaroni tako da je jedna trećina modre galice u vodi. Galica se stavi dan ranije, da bi sutradan bila otopljena. Posuda u kojoj se otapa galica ne smije biti željezna.
Sutradan, u drugoj posudi, pripremi se vapneno mlijeko. Može se upotrijebiti i hidratizirano vapno, ali se ne preporučuje jer ima mnogo slabiju ljepljivost. Vapneno mlijeko treba procijediti preko gustog sita. U treću, veću posudu napunjenu vodom, prvo se uz miješanje sipa vapneno mlijeko, a zatim otopina modre galice uz snažno miješanje. Iz toga se dopuni posuda s vodom do količine s kojom će se dobiti zadana koncentracija.
Plavo prskanje obavezno se provodi za breskvu radi suzbijanja kovrčavosti lista jer se ovim prskanjem vrlo uspješno suzbija ta najopasnija bolest breskve. Tehnika prskanja je “kupanje”, kao i pri zimskom prskanju.
Ljetna prskanja
Izvode se za vrijeme vegetacije, od bubrenja pupova pa sve do pred kraj ljeta. Tehnika prskanja je posve drukčija nego za zimsko i plavo prskanje. Pri ljetnom prskanju i kapljice trebaju biti što sitnije. Zato se uvijek prska širokim mlazom, nastojeći da se što bolje poprska naličje lišća, osobito ako se prska radi suzbijanja bolesti.
Kod uzgoja voća važan je i raspored voćaka u voćnjaku. Ne zaboravite niti na rezidbu, a informirajte se i o zelenoj rezidbi voćaka koja je sve popularnija.
Autor: I.K., Foto: Hans/Pixabay