ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA RIBA
Ribe imaju, općenito govoreći, vretenasti oblik tijela, no od tog pravila naročito očito odstupaju akvarijske vrste riba. Glava, trup i rep nisu oštro ograničeni. Glava seže do stražnjih rubova škržnih poklopaca a trup do početka podrepne peraje . Riba nema udova poput kopnenih životinja te j oj za pokretanje i održavanje ravnoteže i položaja služe peraje i zračni mjehur.
Peraje su kožni nabori, poduprti koštanim žbicama. Razlikujemo prsne i trbušne peraje koje odgovaraju ekstremitetima domaćih životinja, zatim leđnu, masnu, repnu i podrepnu peraju. Poneke peraje često manjkaju ili su ekstremno razvijene dok je podrepna peraja u nekih porodica preformirana u kopulacijski organ. Koža je riba sluzava i prekrivena ljuskama. Sluz čini baktericidnu zaštitu te olakšava kretanje kroz vodu (što je površina tijela glađa, manji je otpor), dok ljuske mehanički zaštićuju kožu.
Riba diše škrgama kroz koje stalno cirkulira voda. Kisik i hranjive sastojke prenosi krv tjerana od jednostavno građenog srca. Probavni sustav riba započinje ustima. U mnogih akvarijskih riba usta su okrenuta prema gore, jer one uzimaju hranu s površine vode. Nastavlja se kratkim jednjakom, koji često prelazi direktno u crijevo, jer mnoge vrste nemaju želuca. Crijevo se završava otvorom koji se nalazi ispred podrepne peraje. Oko ribe građeno je veoma jednostavno i ne pokriva ga kapak. Osjeti mirisa nalaze se u nosnim otvorima, a okusni su organi razmješteni po brcima, usnama, bokovima i repu.
Vrste riba:
PORODICA CYPRINIDAE
Carassius auratus – zlatni karas – prva je akvarijska riba koja je dopremljena u Evropu iz Kine, gdje je poznata već oko 1000-te godine. Potječe iz iste porodice iz koje i šaran. Danas je poznato nekoliko vrsta koje su dobivene trajnom selekcijom.
Kometin rep najjednostavniji je oblik. Ribica ima zlatnu boju, a peraje su više ili manje povećane. Taj oblik susrećemo naj češće u našim prodavaonicama.
Kaliko zlatna ribica slična je prethodnoj, no često joj je tijelo bez ljusaka te crvene, crne, bijele ili žute boje.
Šlajer riba najljepšije oblik te vrste. Glavna su joj karakteristika duge i široke peraje koje obavijaju tijelo pa izgleda kao da je cijela riba obavijena velom, po čemu je i dobila naziv. Riba jaje ima vrlo slabo razvijene peraje a poneka čak i manjka. Oblik je tijela jajolik. Riba s lavljom glavom ima na glavi nabore kože koji bi odgovarali lavljoj grivi. Riba teleskop ima jako ispupčene oči. U nas se mogu nabaviti oblici kometin rep, kaliko zlatna ribica i teleskop riba. Drže se u hladnoj vodi u većem akvariju u kojem nema oštrog kamenja. Riba je ikrašica, što znači da ženka odlaže jaja, a mužjak ih oplođuje mliječi, pa za uzgoj treba dosta iskustva.
PORODICA ANABANTIDAE
Ribe ove porodice potječu iz sporo tekućih i stajaćih voda Afrike i jugoistočne Azije. Zajednička im je karakteristika da imaju dodatni organ za disanje , koji im omogućuje život i u vodi posve siromašnoj kisikom.
Anabas testudineus – riba hodalica vrlo je interesantna riba iz ove porodice. Nastava vode Indije, Malaje i Filipina, a za vrijeme suše može prijeći velike udaljenosti po kopnu tražeći novo stanište. Kreće se brzinom od 3 m u minuti.
Betta splendens – sijamska riba borac jedna je od najljepših akvarijskih riba. Potječe iz voda Tajlanda, Indije, Kambodže i Indonezije. Selekcijom su dobivene crvene, plave, zelene, crne i albino varijante. Ljepotom se osobito ističu mužjaci, koji imaju intenzivnije boje a peraje nekoliko puta veće od površine tijela. Ljepota beta naročito se ističe pri najmanjem uzbuđenju (hranjenje, prisutnost drugog mužjaka, parenje), kad naglo mijenjaju boje i šire peraje . Drže se u akvariju pri temperaturi od 26° C. U jednom akvariju smije biti samo jedan mužjak jer u protivnom dolazi do borbe u kojoj jedan mužjak ugine a često i oba. Uzgoj je vrlo interesantan, jer svu brigu oko jaja koja plutaju i kasnije mladunaca preuzima na sebe mužjak, ali traži također dosta iskustva.
Macropodus opercularis – rajska riba, potječe iz južne Kine i jugoistočne Azije. Može se držati i u hladnoj vodi. Prima samo živu hranu. Mrijes je sličan mrijestu beta, samo što je ikra sitna pa je znade biti i do tisuću komada.
Trichogaster sumatranus – guramija ; potječe iz jugoistočne Azije i Sumatre. To je relativno velika riba, čije su trbušne peraje preformirane u duga pipala. Boja joj je sivoplava.
Colisa lalia po obliku je vrlo slična guramiji, no znatno je manja, a boje su joj intenzivnije. U nas se mogu nabaviti sve vrste ove porodice osim ribe hodalice .
PORODICA CICHLIDAE
Pterophyllum scalare najljepši je predstavnik te porodice. Akvaristi ga jednostavno zovu skalar. Glavna osobina te vrste jest s obje strane spljoštena tijelo pa riba djeluje poput lista. Ide u veće vrste, pa može narasti u dužinu 15 cm i visinu 25 cm. Najčešće je srebrnosive boje s crnim prugama, koje idu paralelno s visinom tijela, no mogu se naći i mramorasti i potpuno crni oblici. U nekih primjeraka selekcijom su dobivene veće peraje , pa se takvi zovu šlajer- skalari. Ribe zahtijevaju nešto veći akvarij i obično su dva para dovoljna da ispune cijeli akvarij od 60 litara.
PORODICA CALLICHTHYIDAE
Corydoras su ribe neuglednih, sivih boja veličine do 3 cm, no akvaristi ih vrlo cijene jer su izvanredni čistači dna. Njihov je uzgoj vrlo složen i zahtijeva mnogo truda pa je bolje kupiti već odraslije primjerke u zoo dućanima.
PORODICA POECILIIDAE (živorotke)
Potječu iz tropskih i suptropskih područja Sjeverne, Srednje i Južne Amerike, iz mirnih i stajaćih voda, kojih se temperatura kreće od 22 do 24° C.
Lebisteus reticulatus – gupija; nastanjuje područje južno od Karipskih otoka do južnog dijela Brazila te otok Trinidad, gdje ih je i prvi g. 1866 pronašao Robert John Lembir Guppy. Po njegovu je imenu danas ta vrsta poznatija nego po svom izvornom imenu. To su vrlo sitne ribice dugačke 4-6 cm, koje su selekcijom dobile vrlo lijepe boje, osobito mužjaci. Tako postoji američka gupija, čija je repna peraja žuta s crnim obrubom. Zlatna (gold) gupija izrazito je žute boje, a tijelo joj je gotovo prozirno. Smaragdna gupija ima po tijelu, osim crvene i crne boje, i izrazito okrugle zelene mrlje. Šlajer-gupija ima vrlo duge peraje . Uzgoj gupija vrlo je jednostavan. Ženka nakon oplodnje rađa žive mlade, koji se već nakon jednog dana mogu hraniti istom hranom kojom i odrasle ribe. Do idućeg izbacivanja mladih treba proći 23-28 dana, no ženka ne mora biti nanovo oplođena.
Xiphophorus helleri ili švert, kako se u nas obično zove, dobila je naziv po tome što je u mužjaka donji dio repne peraje izdužen u nekoliko centimetara dugi nastavak. Ribe su crvene ili zelene i djeluju u akvariju vrlo dekorativno. Uzgoj je jednak uzgoju gupija.
Xiphophorus maculatus i X. variatus u popularnoj akvaristici najčešće se nazivaju platije. Potječu iz istočnog dijela Meksika, Hondurasa i Guatemale. Velike su do 5 cm, sa slabije izraženim spolnim dimorfizmom nego u šverta. Prevladava jarko crvena ili žuta boja. Razlikuju se selekcijom dobivene varijante X. maculatusa, pa tako postoje: tuskedo-platije čiji je gornji dio tjela crven ili žut, a donji dio tijela i peraje crne ; wagtaie-platije crvene su ili žute a crne su im samo peraje. Vrlo im je slična Xiphophorus variatus, jedino joj je j ako produžena leđna peraja. Boje je uglavnom crne, a nerijetko joj je glava crvena a tijelo crno, što djeluje izvanredno dekorativno. Uzgoj platija uglavnom je sličan uzgoju gupija i ne traži veće iskustvo.
Mollinesia sphenops potječe iz voda Srednje Amerike, osobito iz nižih tokova rijeka Meksičkog zaljeva. Naročito je omiljen njen uzgojni oblik Black molly. Naziv je dobiven od crne boje, koja prekriva cijelo tijelo i peraje. Daljnjom selekcijom od tog oblika dobiven je Lyratail molly, koji se razlikuje od prethodnog po repnoj peraji, koja je vrlo velika i ima oblik lire. Kako pripada živorotkama, uzgoj je vrlo jednostavan.
Foto: MattJones/Shutterstock