Kod porođaja dolazi do grčenja mišića maternice, a ako je žena bila aktivna za vrijeme trudnoće, porođaj će biti relativno lagan. Jedna od glavnih zadaća svake trudnice je da porođaj dočeka u što boljem psihičkom i fizičkom stanju.
Budući da je riječ o jednom od najstresnijih događaja u životu žene, izrazito je važno da se dobro upoznate sa svime što se događa i pripremite se za porođaj.
Upoznajte se i s promjenama koje će se dogoditi kod vašeg djeteta. Za vrijeme trudnoće ono je disalo uz pomoć majčine krvi, a sada će udisati kisik iz okolne atmosfere. Samo će morati uklanjati štetne tvari i toksine iz tijela jer ulogu bubrega i jetre više neće vršiti posteljica. Samostalno će se hraniti uz vašu pomoć, hranu više neće dobivati preko pupčane vrpce. Dijete će se odmah odlično prilagoditi novim uvjetima života.
Da bismo shvatili brojna zbivanja do kojih dolazi tijekom porođaja, potrebno je znati osnovne elemente građe svake žene. Vaše dijete u posljednjih nekoliko tjedana trudnoće brzo raste pa tako neposredno prije samog porođaja ima oko 3300 grama i dugo je oko 50 cm. Količina plodne vode smanjuje se s 1000 ml na 600 ml u 40. tjednu trudnoće. Zaštićen maternicom, plod se tada nalazi u trbušnoj šupljini neposredno ispod rebara.
Kod porođaja, dijete se spušta od jednog do drugog dijela porođajnog kanala, a taj prolaz možemo poistovjetiti s izgledom tunela. On nema kod svih žena isti oblik niti veličinu. Porođajni kanal se dijeli u dva dijela od kojih se jedan sastoji od mišića i zove se mekani dio, a drugi od kostiju zdjelice i zato čini tvrdi dio porođajnog kanala. Prolazak djeteta tim kanalom najopasniji je dio porođaja. Dijete će se tijekom porođaja samostalno postavljati u prikladne položaje. To će mu omogućiti i širenje kanala te prilagodba glavice čije kosti do trenutka porođaja nisu potpuno srasle pa se zbog toga mogu prilagoditi veličini prolaza.
Prvi znakovi porođaja
Postoji više predznakova početka porođaja i dobro ih je znati. Trudnoća žene traje oko 280 dana i početkom zadnjeg mjeseca trudnoće dolazi do spuštanja dna maternice. Trudnice koje su imale problema s disanjem sada će se osjećati bolje. Popušta i pritisak na želudac. Tri do četiri tjedna pred porod, glavica djeteta se spušta dublje u zdjelicu. Ako se to nije dogodilo, može se posumnjati na nesrazmjer djetetove glavice prema zdjelici majke tj. o uskoj zdjelici ili o vodo-glavici.
Može se dogoditi i da termin porođaja nije točno utvrđen. U takvim slučajevima dobro je obaviti ultrazvuk. Par dana prije porođaja javljaju se povremeni divlji trudovi. Maternica postaje tvrda što se često da i primijetiti, ali nema posebne boli. Posebnim testom može se prepoznati spremnost i osjetljivost maternice na trudove.
Prije početka porođaja javljaju se prvi znakovi, a to su obično krv i krvava sluz. Javlja se i pritisak na mokraćni mjehur. Prije samog početka porođaja trudnica se žali na umor, glavobolju, lupanje srca, bolove u križima, osjećaj vrućine i nemir. Pažljivim mjerenjem pred sam porođaj može se primijetiti i gubitak kilograma. Dolazi i do slabijeg apetita, proljeva, povraćanja ili pritiska na debelo crijevo. Javlja se i pojačani iscjedak.
Pred sam porođaj dijete je manje aktivno. Potrebni su češći odlasci na kontrole kod ginekologa. Prvi pravi i jasni pokazatelj početka porođaja su ritmični trudovi. Stezanje maternice trebalo bi se javljati u pravilnim razmacima otprilike svakih 10 minuta i tako bar tri puta zaredom. Drugi znak je oticanje plodne vode bez obzira na trudove. A zadnji znakovi su obično krvavi sluzavi čepić i bolovi u križima.
Prvo porođajno doba
Prvo porođajno doba, ili doba otvaranja, traje od prvih trudova do potpunog otvaranja ušća maternice. U tom razdoblju javljaju se početni trudovi koji obično nisu jaki i praćeni su dugim pauzama poslije svakog truda. Što porođaj duže odmiče, trudovi postaju sve češći i jači, a pauze između njih sve kraće i kraće. Ova faza porođaja protječe bez većih stresova pa se zato naziva mirnom fazom. Traje prosječno 11 – 12 sati u prvorotkinja, a 6 do 7 sati u višerotkinja.
Pri svakom trudu stežu se sva mišićna vlakanca u maternici, koja se stisnu oko djeteta i nastoje da ga istisnu poput koštice iz ploda šljive. Naravno, prvi trudovi ne mogu istisnuti dijete, oni će ga svaki put potisnuti prema vratu maternice. Uz to, pri svakom trudu zidovi maternice povlače vrat prema gore. On se pri tome najčešće ne opire previše jer je, kao i tijelo maternice, pretrpio odgovarajuće promjene još u trudnoći. Postao je mekši pa se lakše sve više i više skraćuje, da bi se na kraju potpuno spljoštio i uklopio u tijelo maternice.
Kaže se da je vrat maternice “potpuno nestao”. Sada predstavlja samo gibak prsten s promjerom od 2-3 mm koji zatvara otvor maternice. Ubrzo nakon nestajanja vrata započinje otvaranje tog otvora. Tijekom prvog porođajnog doba djetetova glavica se savija tako da bradom pritišće prsa i cijela sve više ulazi u zdjelicu. Vidljivo je da je vodenjak u ovoj fazi još očuvan. Međutim, posljednjih godina u mnogim zemljama vodenjak se kida vještački, kada je ušće otvoreno dva prsta kako bi se porođaj ubrzao.
Kraj prvog porođajnog doba najavljuje promjene u karakteru trudova. Oni postaju sve češći i sve jači, pa će mnogim rodiljama u toj fazi trebati jedno od sredstava za ublažavanje bolova. Kad je ušće potpuno otvoreno, maternica i rodnica čine zajedno porođajni kanal kroz koji će trudovi istisnuti dijete. Na kraju porođaja trudovi će imati i dodatnu pomoć mišića trbušne stijenke majke, čije stezanje zovemo naponi.
Što rodilja treba činiti u prvo porođajno doba
Tijekom prvog porođajnog doba majka može vrlo malo aktivno pomoći porođaju svog djeteta. To je razdoblje strpljivog i razumnog iščekivanja u kojem, dakako, valja poznavati mehanizme nestajanja vrata maternice i širenja njenog ušća. Budući da je to vrijeme čekanja, porodničari se sve više priklanjaju stavu da u to doba rodilja treba biti u okolini koja će ju što više podsjećati na uvjete koje je imala kod svoje kuće. Zbog toga su u velikim bolnicama prostorije za rodilje u prvom dobu komforne, s pokojom umjetničkom slikom i nekim drugim sitnim, oku ugodnim detaljima.
Ako je rodilja psihoprofilaktički pripremljena, snalazit će se mnogo bolje u prvom porođajnom dobu. Ona će spremno dočekati svaki trud, a kada oni postanu neugodno bolni i jaki, dobit će jedno od sredstava za ublažavanje bola. Ležat će na onom boku koji joj liječnik preporuči nakon vaginalnog pregleda. Neće uzimati nikakvu čvrstu hranu jer će ona, zbog poremećene probave u porođaju, ostati neprobavljena u želucu .
Drugo porođajno doba
To doba počinje s potpuno otvorenim ušćem maternice, a završava porođajem djeteta. U to doba buduća majka će morati biti puno aktivnija i morat će značajno pomoći porodničaru. Upravo ona mora istisnuti dijete iz porođajnog kanala koji sada čine maternica i rodnica.
Drugo doba obično traje manje od 90 minuta. Ako traje duže od toga, porodničari će ponekad poroditi dijete s pomoću tzv. vacuum- ekstraktora. Rodilja sad ima sve jači nagon za tiskanjem. To uzrokuje pritisak koji glavica djeteta čini na meka tkiva u maloj zdjelici. Odatle se poruka šalje u moždane centre koji opet utječu na fiksiranje dijafragme i grčenje mišića trbušne stijenke koji će pomoći trudovima da dijete porode. Trudovi i naponi, dakle, potiskuju dijete prema dolje, a otpor mekih tkiva uvjetuje okretanje djetetove glavice tako da lice dolazi straga.
Na ulazu u zdjelicu glavica djeteta postavlja se svojim najširim promjerom u najširi promjer ulaza zdjelice koji je tu smješten poprečno. Na izlazu iz zdjelice situacija je obrnuta. Ovdje je najveći uzdužni promjer pa će se glavica djeteta morati okretati, a to će djetetovo lice okrenuti prema majčinim leđima. Sa svakim trudom i uz majčina tiskanja glavica je sve bliže izlazu iz vanjskog spolovila. Uskoro porodničar može vidjeti vodeći dio glavice. Glavica napreduje sa svakim trudom, a u pauzi se neznatno vrati natrag, ali se proces spuštanja kontinuirano nastavlja pa sve više i više dijelova glavice biva vidljivo.
U ovom razdoblju majka ulaže važne vlastite napore; njen puls je ubrzan, nakon svakog truda osjeća potrebu za odmorom i zato nakon svakog pribavlja novu energiju koja će joj trebati u sljedećim trudovima. Glavica konačno počinje pritiskati na međicu, javljaju se vrlo jaki, tzv. potresni trudovi. To je i posljednji trenutak za injekciju lokalnog anestetika, ako on već ranije nije dat. Uz nekoliko sljedećih trudova, u vanjskom spolovilu počinju se ukazivati prvo čelo, zatim oči, nos, usta i brada.
Kad je glavica već porođena, okreće se licem prema butinama majke i tako omogućava porođaj ramena i ostalog dijela tijela. Tako je dugo očekivano dijete došlo na ovaj svijet. Rodilja je postala majka i prvi osmijeh na njenom licu najbolje govori o velikoj radosti koju uskoro zamjenjuje potpuno opuštanje i osjećaj klonulosti, koji ugodno remeti prvi plač novorođenčeta.
Što rodilja treba činiti u drugo porođajno doba
Drugo porođajno doba je doba izgona djeteta iz maternice na ovaj svijet, i to je razdoblje kad rodilja veoma pomaže svojim aktivnim stavom. To je i znatno bolniji i neugodniji dio porođaja pa se drugo doba sve češće vodi uz pomoć sredstava za ublažavanje bolova.
Majka pomaže i za vrijeme trudova. Sa svakim trudom ona će duboko udahnuti i tako napuniti pluća zrakom. Nakon toga će zadržati dah, ukočiti dijafragmu i grčenjem donjeg dijela prsa i mišića trbuha snažno će pritisnuti prema dolje. Za vrijeme truda ona se zaista “trudi”, a u pauzi je potpuno opuštena. Kad se dijete konačno pojavi u vanjskom spolovilu, liječnik će na međici oštrim škarama učiniti rez koji se stručno naziva epiziotomija. Ovo je danas pravilo u svim većim bolnicama, naročito kad su u pitanju prvorotkinje. Tako će se spriječiti veći razdori mekog dijela porođajnog kanala koji bi u odmakloj životnoj dobi mogli dovesti do spuštanja ili ispadanja ženskih spolnih organa.
Treće porođajno doba
U ovom kratkotrajnom dobu dolazi do ljuštenja i istiskivanja posteljice pa se ono još zove i posteljično doba. Liječnici ga danas vode aktivnije nego ranije pa će svaka žena, u trenutku kada izlazi rame novorođenčeta, dobiti jednu injekciju koja će pomoći da se posteljica brže oljušti i da se pri tom izgubi što manje krvi. Ovo doba obično traje 10-20 minuta i obično protječe bezbolno.
Četvrto porođajno doba
Ovo je konačni čin porođaja, a zove se još i rane babinje. Traje oko dva sata po izlasku posteljice i u njemu porodničari prate znakove eventualnog krvarenja iz maternice, koja se ponekad ne može brzo i potpuno grčiti .
PRERANI POROĐAJ nastaje ako se dijete rodi u razdoblju od 29. do 30. tjedna trudnoće. Prerano rođeno dijete, nedonošče, ne samo da je manje nego se i teže prilagođava životu izvan maternice. Nedonošče ima slabije razvijen centar za disanje pa teže počinje disati, a u prvim danima mogu nastati nepravilnosti u disanju. Ono teže sisa, osjetljivo je na promjene temperature, a manje je otporno i prema upalama. Zbog toga prerano rođenoj djeci, da im se očuva život, treba pružiti njegu u posebno opremljenim bolničkim odjelima, sve dok ne prođe kritično razdoblje njihova prilagođavanja na život izvan maternice. Zbog toga je, da bi se snizila smrtnost djece, potrebno poduzimati određene mjere kako bi se spriječio prerani porođaj. Ako to nije moguće, prerani porođaj treba dovršiti u bolnici koja je opremljena za njegu nedonoščadi, jer je transport nedonoščadi do bolnice tek poslije porođaja često koban.
NORMALNI POROĐAJ ne nastupa uvijek 280. dana nego u razdoblju od 39. do 42. tjedna. Prvorotkinjama počinje obično ranije, već nakon 273 dana, a višerotkinjama kasnije, nekoliko dana nakon 280. dana.
O PRENOŠENJU, PRENOŠENOSTI se radi ako trudnoća traje duže od 290 dana. U produženoj trudnoći ili prenošenju, potrebna je liječnička kontrola trudnice, jer u posteljici mogu nastati promjene koje mogu ugroziti život djeteta.
Kada ići u rodilište
Žena koja rađa prvi put trebala bi ići u bolnicu onda kada se trudovi krenu javljati u pravilnim razmacima od 5 minuta, a višerotkinja onda kada se trudovi jave u razmaku od 8 do 10 minuta. Poželjno je u zadnjem mjesecu trudnoće pripremiti torbu sa svim potrebnim stvarima za rodilište, a to su kozmetičke potrepštine, spavaćica, papuče, trudnička i zdravstvena knjižica i ostala potrebna dokumentacija.
Prepreke za vrijeme porođaja
Pred sam porođaj dijete najčešće leži uzduž u maternici majke. Takav pravilan položaj događa se u 99 % slučajeva, dok samo 1 % otpada na nepovoljni poprečni položaj djeteta. U 96 % slučajeva dijete se priprema za porođaj tako da izlazi glavicom, a u samo 3 % to se događa na zadak. U toj fazi dijete je okruženo plodnom vodom, a pupčanom je vrpcom vezano za posteljicu koja mu je tijekom devet mjeseci omogućavala hranu i ostale bitne životne funkcije. Pred djetetom će se tijekom porođaja naći tanki kanalić dug svega nekoliko milimetara, koji će se prilikom djetetovog izlaska proširiti na oko 11 cm. Trudovi će dijete istisnuti kroz rodnicu u vanjski svijet. Mišići majke su ti koji istiskuju dijete i šire porođajni kanal, i to mišići maternice i mišići trbušne stijenke.
Lažni trudovi
Bitno je upoznati se i s lažnim trudovima kako bi znali kada je vrijeme za poći u bolnicu. Pravi i lažni trudovi razlikuju se po učestalosti javljanja i grčenju maternice. Mnoge trudnice će i same znati uočiti razliku. Pravi grčevi su slabi i traju kratko, oko 15 sekundi. Obično nisu bolni i javljaju se bez određenog ritma u nepravilnim vremenskim razmacima. Nakon dva do tri sata grčevi postaju jači i s češćim javljanjima. Traju od 20 pa i do 40 sekundi.
Lažni trudovi se javljaju u nepravilnim vremenskim razmacima, i to tako da od jačih postanu sve slabiji i za nekoliko sati nestaju. Najčešće se javljaju noću i obično se mogu osjetiti u donjem dijelu trbuha i u leđima. Lažni trudovi javljaju se u 10 % slučajeva, i to prilikom ulaska djetetove glavice u zdjelicu.
Pravi trudovi su regulirani i učestali. Kako vrijeme prolazi i kako se bliži porođaj snaga im postaje sve veća. Kada ste utvrdili da početni nepravilni i rijetki trudovi postaju sve učestaliji, pravilniji i jači znat ćete da se bliži vrijeme porođaja, tj. da je on već započeo.
Priprema za bezbolan porod
Sve više trudnica odlučuje se informirati o pripremi za porođaj kako bi on prošao što lakše i bezbolnije. One odlaze na tečajeve za trudnice na kojima se uz posebne vježbe i upute stručnjaka pripremaju za rađanje.
Vježbe za lakši porod
Sada ćemo prijeći na vježbe koje vam preporučujemo da ih primijenite u toku trudnoće, osim ako vam je liječnik iz nekog posebnog razloga zabranio da izvodite vježbe.
Vježbe za bolji krvotok u nogama i stopalima
Sjednite s nogama prekriženima na turski način, naslanjajući se na zid. Pri tome donjim dijelom leđa i križa trebate upirati u zid, dok ramena, vrat i glava slobodno vise više prema naprijed i ne dodiruju zid. Opustite sve zglobove i ruke opuštene položite na koljena, a noge i gležnjeve potpuno opustite. Slobodno dišite i prepustite se ritmu disanja. Pri položaju uspravljene kičme, donji dio leđa i trbuh upotrebljavajte za disanje tako da se pri udisaju šire, a pri izdisaju kližu. Na taj način pustite da vam se disanje spusti u donji dio trupa.
Pomoćnu vježbu možete izvesti tako da vam palci leže ispod brade, dok su vršci kažiprsta pri udisaju prislonjeni na nosnice, pri čemu se nakon punog udisaja učini kratka stanka u disanju, a zatim nastavite prema vlastitom tempu. Dok puštate da vam vršci prstiju lagano pritiskuju nozdrve, puštajte da v m zrak pomalo izlazi kroz njih.
Sada ispružite noge, a zatim mičite stopalima tako ispruženih nogu radite kružne kretnje. Stopalo koje je prstima okrenuto prema koljenu povećava sklonost grčevima u listu, pa je stoga dobro da noge naviknemo da opuštaju tabane. Vrlo je dobro činiti takve vježbe kotrljajući prstima noge i gornjim dijelom tabana jednu loptu ili bocu.
Vježbe za zdjelicu u trudnoći
Sjednite komotno i opušteno, prislonjeni glavom i gornjim dijelom leđa uza zid, tako da su vam opružene noge prekrižene jedna preko druge. Koncentrirajte se na mišiće dna zdjelice, pritom grčite i opuštajte mišiće vanjskog spolovila, međice i analnog otvora. Dišite slobodno samim trbuhom, zatim kratko zastanite pri vrhu udisaja, pri čemu stisnite mišiće vanjskog spolovila, analnog otvora i mišića stražnjice. Nakon toga ispustite dah i slobodno opustite mišiće. Ovu vježbu ponovite 4-5 puta. Kad ste dobili osjećaj za mišiće dna zdjelice, otpustite ih sve više i više pa ćete tako, što se više približavate danu porođaja, postići da se mišići dna zdjelice potpuno opuste kako biste ih nakon porođaja mogli napinjati i vježbati da opet ojačaju.
Vježbe za vene i dno zdjelice
Kako biste zaista rasteretili vene, potrebno je dobro savladati vježbe za opuštanje muskulature dna zdjelice, jer su velike vene tijekom trudnoće na mjestu gdje ulaze u zdjelicu grčevitim stezanjima mišića pritiješnjene, pa krv teže kola. Lezite opušteni na leđa, a obje noge visoko dignite uz zid. Križa moraju biti uprta o podlogu, zdjelica slobodna i opuštena, a disanje također slobodno. Zatim nakon izdisaja napravite kratki prekid, a u toj pauzi, nakon što ste ispustili dah, jednu nogu stružući polako petom po zidu spustite niza zid, sve do trenutka kad su noge maksimalno raširene, a zdjelica potpuno opuštena. U tom položaju dišite slobodno 2-3 puta. Pošto ste ispustili dah, u pauzi prije ponovnog udisaja ponovno kližite nogom polako uza zid, a zatim vježbajte isto tako drugom nogom.
Čučanj u ležećem položaju izvodi se tako da, počivajući trupom na leđima, privučete jedno koljeno na prsa, a drugu nogu ispružite u visinu uza zid. Naizmjenično radite to objema nogama. Na kraju povucite koljena široko odmaknuta prema prsima, primičući ih jedno prema drugome, a zatim ih odmičite u stranu. Ta je vježba korisna kao priprema za drugo porođajno doba – doba izgona ploda. I u tom položaj u neko vrijeme prakticirajte mirno disanje. Glavu, vrat, ramena i leđa držite opušteno.
Koljeni stav
Opterećivanje zdjeličnog dna i leđa – koljena pomaknite nešto na stranu, tako da su butine i listovi pod oštrim kutem. Stražnjica je napeta prema gore, dok je glava u opuštenom položaju spuštena do poda zajedno s naprijed zabačenim rukama. U ovom položaju odmarajte glavu, naslonivši je čas na jednu, čas na drugu ruku. Na taj se način odmaraju križa i veliki krvni sudovi koji prolaze kroz trbušnu šupljinu, i koji su preopterećeni pod pritiskom povećane maternice. U tom položaju valja se potpuno opustiti i istovremeno opuštenih mišića dna zdjelice mirno disati.
Nakon toga se iz tog položaja postavite na dlanove, ruku uprtih o koljena i što više prema gore izbočite leđni dio kralježnice. U trenutku kad ispuštate zrak, spustite se u mekanoj valovitoj kretnji ponovo na laktove. Ovu vježbu ponovite 3-4 puta. Postavite se u položaj klečeći na koljenima, oslonjeni na dlanove, pa pri svakom udisaju podignite glavu i vrat što više prema gore, a pri izdisaju spustite glavu u opuštenu položaju sve do poda. Iz istog položaja okrećite sad glavu i vrat, uvijajući se u struku na jednu pa na drugu stranu, desno i lijevo. Zatim krenite pokrećući se “na sve četiri” i pri tom, zbog vježbe kralježnice, povremeno provlačite jednu ruku ispod druge dok se glava povija naprijed.
Položaj na leđima
Razumljivo je da se možete vrlo dobro opustiti i u ovom položaju, pri čemu će vam dobro doći valjkasti jastuk podmetnut ispod koljena. Možete također leći na pod, a opuštene noge položiti na kauč; u tom se položaju počnite opuštati i rastezati kao tijekom buđenja ujutro. Uspravno držanje vrlo je korisno za vrijeme trudnoće, kao i nakon porođaja. Promjene koje se nerijetko događaju u vezi s držanjem tijela u trudnoći upravo u tom položaju najbolje dolaze do izražaja.
Obuhvatite s donje strane čitav trbuh rukama, napnite mišiće stražnjice pa opet opustite ruke i mišiće nekoliko puta zaredom. Nakon toga pustite da vam ruke vise, a vrat maksimalno ispružite i držite uspravno. Ramena također trebaju biti potpuno opuštena i zabačena unatrag. Visoko dižući koljena stupajte elastično nekoliko koraka natrag i naprijed, i pritom njišite rukama obrnuto od nogu praveći elastične korake.
Vježbe za grudi
Također postoji korisna vježba grudi, koje u trudnoći posebno bujaju. Preporučujemo vam svakodnevno izvođenje sljedeće vježbe. Preklopljene dlanove pritišćite 15-20 puta iz sve snage, kao da želite iskušati koja je ruka jača. Ovom ćete vježbom znatno ojačati mišiće koji podržavaju grudi u uspravnom položaju.
Sve opisane vježbe imaju vrijednost i postižu željeni efekt samo ako se primjenjuju redovito, odnosno svakoga dana u posljednja 3-4 mjeseca trudnoće.
Porod u vodi
Mnoge žene priželjkuju porod u vodi jer smatraju da je u tom slučaju porođajni proces lakši i bezbolniji. U Hrvatskoj se porod u vodi u bolnicama još ne primjenjuje, a po privatnim klinikama cijena mu je poprilično visoka.
Prije negoli se odlučite na porod u vodi trebate dobiti odobrenje vašeg ginekologa, jer se on ne preporučuje svakoj ženi. Ako su vam prethodne trudnoće prošle sasvim u redu, niste imali carski rez i vaša trudnoća se vodi kao zdrava i uredna, za vas je porod u vodi moguć. Ako imate bilo kakvih tegoba i vaša trudnoća se vodi s komplikacijama, niti jedan ginekolog vam neće preporučiti takav porođaj. Također nije dozvoljena uporaba epiduralne niti bilo kakvih lijekova za ublažavanje bolova. Dakle, porođaj se u tom slučaju izvodi sasvim prirodno, bez ikakvih lijekova kojima bi mogli ublažavati bol.
Kako bi započeli porod u vodi, morate biti otvoreni najmanje pet centimetara, a trudovi vam moraju biti poprilično jaki. Ako se nikako ne otvarate i ako nemate trudove, ne preporučuje se porod u vodi. Voda omogućuje ublažavanje samih trudova i opuštanje mišića, pa je stoga preporučljivo da trudovi i kontrakcije budu snažni.
Porod u vodi traje puno kraće negoli običan porod. Ako ste otvoreni 5 centimetara i imate jake trudove, za vas će porod trajati vrlo kratko. Kada rađate u bolnici, osoblje bolnice i babica nisu cijelu vrijeme kraj vas, dok su kod poroda u vodi prisutni cijelo vrijeme i tako vam pružaju sigurnost i olakšanje.
Pored vas može također biti vaš suprug ili netko iz vaše obitelji. Iako se porod u vodi odvija bez epiduralne i lijekova koji ublažavaju bol, on je daleko brži i bezbolnije nego običan porođaj. Voda omogućuje opuštanje mišića pa su i sami bolovi manji. Postoji mala mogućnost da će vas rezati i da ćete puknuti. Babica je cijelo vrijeme pored vas i nadzire temperaturu vode, vas i otkucaje srca vaše bebe kako bi sve proteklo u najboljem redu.
Možda vas kod poroda u vodi brinu infekcije, jer je takvo okruženje u vodi pogodno za njihov razvoj, ali to vas ne bi trebalo brinuti jer mogućnost javljanja infekcije jednaka kao i kod običnog poroda.
Kada krene tiskanje i izgon bebe, beba će još neko vrijeme provesti pod vodom, a svoj prvi zrak udahnut će tek kada na svom tijelu osjeti strujanje zraka. To vas ne bi trebalo zabrinjavati jer je beba provela devet mjeseci u plodnoj vodi pa je naviknuta na vodu.
Kako ubrzati porod
Ako ste prvorotkinja, vaš porođajni proces će trajati oko 8 sati, dok ženama koje su ranije rađale traje oko 5 sati i manje. Naravno, postoje iznimke pa žene rađaju i po 24 sata, ali to je rijetkost.
Ako se procjeni da se žena ne otvara sama i da nema trudove daje joj se drip. Drip su umjetni trudovi koji bi trebali potaknuti otvaranje.
U krajnjem slučaju kada se porod oduži, beba je velika, a žena nedovoljno otvorena, prema procjeni liječnika izvodi se carski rez.
Trudovi dovode do iscrpljenja jer svojom jačinom stvaraju jaku bol i žene osjećaju umor. Vrlo važno je da žena ima dovoljno snage kada dođe do tiskanja. Kako bi se “odmorile”, mnoge žene uzmu epiduralnu. Njome se smanjuje bol i žene se odmaraju do trenutka kada na red dolazi tiskanje.
Žena se prosječno otvara 1 do 2 centimetara po satu, a to ovisi od žene do žene pa prvi sati sporo prolaze. Trudnicama koje se slabo otvaraju preporučuje se lagano skakanje po pilates lopti ili nadraživanje bradavica kojim se luči oksitocin i stvaraju se trudovi.
Autor: M.L., Foto: vita khorzhevska/Shutterstock