Najčešća asocijacija na koprivu je neugodno pečenje koje izaziva na koži. No, kopriva ima i niz svojstava koja imaju pozitivan učinak na zdravlje ljudi. S obzirom na ljekovitost koprive, u kućanstvima se često rade razni pripravci od koprive. Između ostalog, priprema se čaj, juha i sok.
Sok se može dobiti i pripremom sirupa od koprive. U kombinaciji s mineralnom vodom i malo leda, sirup od koprive predstavlja osvježavajući napitak. Tradicionalno, koristi se za čišćenje krvi, no sok nastao od sirupa od koprive uspješno djeluje i na oboljenja poput reume i artritisa, a budući da kopriva obiluje i željezom, koristi se i u izlječenju anemije. Često ga piju oboljeli od astme i ljudi koji se bore s problemima s kožom.
Recepti za domaći sirup od koprive
Postoje razne varijante recepata za sirup od koprive, ovisno o sastojcima koji se sirupu dodaju.
Jednostavan sirup od koprive
Sastojci:
- 1 kg svježih listova od mlade koprive
- 2,5 l vode
- prirodni zaslađivač po želji
Listove mlade koprive prvo je potrebno dobro oprati i ocijediti. Nakon toga potope se u vodu i kuhaju na srednje jakoj temperaturi otprilike sat vremena. U posudu se povremeno dodaje voda koja ukuha. Također, tijekom kuhanja u navedenu se smjesu doda zaslađivač po želji (med se ne kuha). Dobiveni se sirup prelijeva u staklene boce koje je potrebno čvrsto zatvoriti.
Sirup od koprive s limunom i medom
Sastojci:
- 400 gr svježih listova od mlade koprive
- 6 većih limuna
- zaslađivač po želji
- 5 žlica meda
- 1 l vode
Svježi listovi koprive prvo se moraju dobro oprati i potom isjeckati na manje komadiće. Vodu stavite u lonac i dodajte zaslađivač. Navedena se smjesa kuha s povremenim miješanjem, a nakon što prokuha, ostavite je još 5 minuta na jačoj vatri. Ako se pojavi pjena na površini, potrebno ju je ukloniti žlicom.
Listove koprive koje ste prethodno isjeckali stavite u keramičku posudu i prelijte šećernim sirupom dobivenim kuhanjem. Poklopite koprive tanjurom i čvrsto pritisnite. Iscijedite 6 limuna. Nakon 10 minuta, koprivama se dodaje limunov sok i med. Rukama cijedite sok i odvajate koprive kako sirup ne bi sadržavao komadiće koprive. Nakon toga, sirup procijedite, prelijte ga u staklene boce i odložite na tamno i hladno mjesto.
Sirup od koprive i mente
Koprivu je dobro kombinirati s mentom jer, osim kompatibilnosti okusa, obje biljke sadrže ljekovita svojstva. Menta najčešće pomaže kod probavnih problema, a sadrži vitamine A i C, mentol i ružmarinsku kiselinu.
Svakako je za pripremu ovog sirupa poželjno ubrati koprive u prirodi, a ne one koje su rasle u blizini prometnice ili tvornice jer takve biljke sadrže veći broj toksina.
Sastojci:
- 60 svježih listova koprive
- 30 svježih listova mente
- 3 l vode
- 4 limuna
- 80 gr limunske kiseline ili limuntusa
- 1.5 kg šećera
Listove koprive i mente prije svega važno je dobro oprati. Nakon toga, voda se zagrije do ključanja i njome se preliju svi očišćeni listovi mente i koprive. Smjesa od listova koprive i mente pomiješanih s vodom mora stajati preko noći kako bi se otpustile sve tvari iz listova.
Nakon što se tekućina procijedi, kuha se i u nju se dodaju šećer, sok iscijeđen od 4 limuna i limunskom kiselinom (ili limuntusom). Ako se na površini pojavi pjena, potrebno ju je ukloniti žlicom. Smjesa se kuha sve dok se ne otopi sav šećer. Sirup se skladišti u staklenim bocama ili staklenkama i sprema na tamno, hladno i suho mjesto.
Sirup od koprive pogodan je za brojne bolesti, ali i općenito zdravlje čovjeka, stoga je njegova konzumacija i više nego dobrodošla!
Kopriva je vrsta samonikle jestive biljke roda Urtica koju često možemo pronaći na našim podnebljima gdje raste kao korov. No, zbog bogatog nutritivnog sastava, nije rijedak niti uzgoj koprive. Kopriva je zeljasta višegodišnja biljka čija stabljika može doseći visinu do 150 centimetara, a listovi od 5 do 10 centimetara. Korijen joj je poprilično velik, dok su zeleni cvjetovi koprive poprilično neugledni. Peteljka i listovi pokriveni su žarnicama pa dodir koprive izaziva neugodan osjet na koži, jer izlije oštar sok na ljudsku kožu.
Kopriva je najrasprostranjenija u sjevernoj Europi i velikom dijelu Azije, dok je se rjeđe može pronaći u južnoj Europi i sjevernoj Africi. A osim koprive, koja se uzgaja za pripremu zdravih pripravaka, često se uzgaja i ukrasna kopriva.
Kopriva služi kao hrana nekim vrstama ličinka i mnogim vrstama moljaca, a njezin nutritivan sastav i ljekovita svojstva imaju pozitivan utjecaj na općenito zdravlje čovjeka.
Ljekovitost koprive
Još u antičkim vremenima stari su Grci koristili koprivu za masažu protiv reumatskih oboljenja, dok se u srednjem vijeku kopriva koristila kao diuretik i protiv bolnih zglobova. Također, naši su je preci koristili kao izvor vitamina C koji pozitivno utječe na imunitet.
Kopriva obiluje željezom, kalijem (koji je neophodan za rad srca), vitaminima A, K, D (koji doprinosi imunitetu), B1, B2, pantotenskom kiselinom, folatom i brojnim fitokemikalijama poput flavonoida. Kopriva je bogata proteinima, vlaknima, mastima, karotenoidima, taninom i antioksidansima.
U nizu istraživanja provedenih o utjecaju koprive na ljudsko zdravlje, ističu se oni vezani za kardiovaskularno zdravlje, zdravlje prostate i urinarnog trakta, liječenje alergija i bolova u zglobovima, osteoartritisa i upalnih stanja, krvarenja i opeklina. Također, kopriva ima ljekovita svojstva pogodna za čišćenje i poboljšanje krvi, dobro djeluje na gušteraču i pomaže pri snižavanju šećera u krvi.
Važno je napomenuti da je kopriva djelotvorna i kod svih upalnih unutarnjih procesa, osobito onih koji se tiču respiratornog sustava (infekcija, alergija, bronhitisa, kašlja, laringitisa, astme kod koje djeluje kao antihistaminik, peludne kihavice i hunjavice, peludne groznice i tuberkuloze).
Autor: B.D., Foto: Mareefe/Pixabay