VELIKE I MALE STIDNE USNE, dražica (sikilj), Venerin brijeg i djevičanska opna (himen). Velike i male usne dva su kožna nabora. Vanjska strana velikih usana gotovo neprimjetno prelazi u okolnu kožu bedara, a pokrivena je nakon pubertete dlakama. Male su usne nježnije, a nalaze se između velikih usana. Male usne nastavljaju se prema rodnici, a vani prelaze uvelike.
Male su usne ružičaste od obilja krvnih žila, pokrivenih nj ežnom kožom. Sprijeda i straga velike i male usne jedne i druge strane spajaju se i omeđuju predvorje rodnice . Sprijeda na mjestu spajanja usana nalazi se dražica (sikilj ) koja sadrži brojne krvne šupljine i obilje živčanih vlakana.
Djevičanska opna, zalistak, himen nalazi se između malih usana na samom ulazu u rodnicu . Himen najčešće ima oblik prstena ili polumjeseca u toku prvog spolnog odnošaja nastaju razdori djevičanske opne, što može biti popraćen o krvarenjem. Ako je himen tvrđi, neelastičan, razdori mogu biti veći, pa je i krvarenje obilnije. Ako je himen elastičan, ne nastupa nikakvo krvarenje iako se njegov oblik nakon snošaja izmijeni.
Ispred stidne kosti nalazi se nakon puberteta jastučić potkožnog masnog tkiva, a koža je nad njim kosmata. To se naziva Venerin brijeg. U velikim stidnim usnama nalazi se Bartholinova žlijezda. Ona se ne vidi niti se može opipati ako je nepromijenjena. Izvodni kanal te žlijezde izlijeva se u predvorje rodnice (s unutarnje strane malih usana). Sluz te žlijezde vlaži predvorje rodnice, a njeno je izlučivanje obilnije u doba spolnog nadražaja. Često nastupa upala te žlijezde (bartholinitis), pa u velikim usnama nastaje oteklina poput kokošjeg jajeta, koža tog područja topla je i crvena. Upala te žlijezde uzrokuje, osim jakih bolova, i povišenje tjelesne temperature. Kao posljedica upale, može se zatvoriti izvodni kanal žlijezde, te nastaje cista žlijezde, napeta elastična oteklina.
RODNICA ima oblik naborane cijevi koja se nalazi iza djevičanske opne, tj . između nje i maternice. U zdravoj rodnici nalazi se bjelkasta sluz koja kao blaga kiselina sprečava klice da se u njoj umnože. Mnoge žene imaju obilniji, nešto jači iscjedak iz rodnice neposredno pred menstruaciju ili nakon nje. Međutim, znatnije izlučivanje , tzv. bijeli cvijet, može biti znak raznih oboljenja unutarnjih spolnih organa žene te je potreban liječnički pregled. Najčešće je bijeli cvijet uzrokovan upalom rodnice koj a se lako može izliječiti lijekovima ili općim liječenjem žene. Ponekad, ako se upala rodnice često ponavlja, uz liječenje žene treba istovremeno liječiti i muškarca, jer je on ponovo prenosi.
MATERNICA ima oblik sploštene kruške s vrhom okrenutim nadolje . Učvršćena je svezama u sredini male zdjelice. U maternici se nalazi šupljina koja je obložena sluznicom. U žena, u zrelo doba, svakog mjeseca sluznica u materičnoj šupljini buja, postaje deblja, priprema se da prihvati oplođeno jajašce i da ga u prvo vrijeme prehranjuje. Ako ne nastaje trudnoća, tj . oplođeno se jajašce ne ugnijezdi u sluznici, ona se ljušti, odbacuje i nastaje mjesečno pranje , krvarenje – menstruacija. Dio maternice koji strši u rodnici zove se grlić maternice . Na grliću se nalazi vanjsko ušće maternice. U žena koje su rodile vanjsko ušće ima oblik pukotine, a u nerotkinja je poput točke.
VEZE MATERNICE koje je podržavaju u sredini zdjelice mogu oslabiti, olabaviti, pa se maternica spušta, a može čak i ispasti pred vanjske spolne organe. To se dešava u žena koje su inače sklone spuštanju i drugih organa (želuca, bubrega, slezene), u žena koje dižu teške predmete. Najčešći su uzroci oštećenja i olabavljenja veza maternice, teški dugotrajni porodi bez stručne pomoći, kada se razdere međica.
Spuštanje maternice nastat će također ako žena rano nakon porođaja počinje teško raditi dok se sveze maternice, rastegnute u trudnoći i porođaj u još nisu povratile u svoje prvobitno stanje . Spuštanje maternice ispoljava se bolovima i pritiskom u donjem dijelu trbuha i križima, osjećajem kao da će ispasti utroba. Najčešće su smetnje s mokrenjem. Žena pri kašlju, napinjanju ne može zadržati mokraću.
Plastičnim operacijama mogu se smetnje ukloniti. U trudnoći se u maternici razvija i raste plod. Ona ga dobro štiti, a sama je još zaštićena koštanim prstenom male zdjelice . Maternica se u trudnoći poveća 7-8 puta. Ona je pretežno građena od glatkih mišićnih niti. Stezanjem tih mišićnih niti, trudovima, maternica istiskuje čedo iz tijela žene u porođaju. Šupljina maternice, osim vanjskog otvora prema radnici, ima i dva otvora prema jajovodima.
JAJOVODI se nalaze s lijeve i desne strane maternice, a polaze s njenih uglova na vrhu. Imaju oblik cijevi duge 10-12 cm. S vanjske strane obloženi su potrbušnicom, a s unutarnj e sluznicom koj a ima trepetljike. Jajovod prihvaća j aj ašce koj e sazrijeva u j aj niku i prenosi ga do šupljine maternice. Upala jajovoda obično izaziva začepljenje njegove šupljine, sraštenja, te to onemogućuje prenošenje jajašca i zbog t0ga žena ne može zatrudnjeti.
JAJNICI su ženske spolne žlijezde. Nalaze se ispod jajovoda, s obje strane maternice. Po obliku su i veličini kao zeleni badem. Jajnici imaju dvostruku ulogu. U njima se nalazi oko 200.000 jajašaca. U doba spolne zrelosti pojedina jajašca sazrijevaju.
Ako se takvo zrelo jajašce spoji s muškom sjemenom stanicom, spermijem, od njega nastaje novo biće. Druga je zadaća jajnika da stvara sokove koje nazivamo ženski spolni hormoni . Sokovi spolnih žlijezda, jajnika, izlučuju se izravno u krv. Zbog toga jajnike ubrajamo u skupinu žlijezda s unutarnjim lučenjem, u koju ide i štitna žlijezda na vratu, nadbubrežna žlijezda, muda (testisi) i neke druge. Ž
lijezde s vanjskim lučenjem za razliku od onih s unutarnjim lučenjem, luče sokove pravo u izvodne kanale, a preko njih u šupljinu pojedinih organa ili prema površini tijela. Pljuvačna žlijezda tako izlučuje pljuvačku, dojka mlijeko, jetra žuč itd. Sokovi žlijezda s unutarnjim lučenjem koji teku ravno u krv zovu se hormoni. Hormona u krvi ima vrlo m alo, ali je njihova uloga velika. Kad jajnik počinje stvarati ženske spolne hormone, nastaju promjene u čitavom tijelu žene (pretpubertet, pubertet, menstruacija).
OPLODNJA
U jajniku nakon prve menstruacije , tj . od puberteta, sazrijevaju jajašca u pravilnim razmacima od 25-31 dan. Nezrelo jajašce sazri za nekih 14 dana i bude izbačeno iz jajnika. Na mjestu izbačenog jajašca, u jajniku se stvara tzv. žuto tijelo. Izbačeno jaje prihvaća jajovod i polagano ga prenosi prema šupljini maternice . U jajovodu je zrelo jajašce sposobno za oplodnju oko 24 sata. Ono biva oplođeno ako se u jajovodu susretne s muškim sjemenim stanicama, spermijima, te jedan od njih prodre u jajašce i spoji se s njim. Nakon prodora jednog spermija u jajašce, u pravilu, njegova opna postaje neprohodna za ostale.
KAKVA JE MUŠKA SPERMA?
Muška sjemena tekućina je mlječnobijela, a pri odnošaju muškarac je izbaci 3-5 ml. U njoj se nalazi u 1 ml oko 60- 1 20 milijuna sjemenih stanica, spermija. Spermiji liče na punoglavca, tj. glavatu zmiju. Oni imaju glavu, vrat i dugi rep. Rep živog spermija titra, miče se, pa se spermiji aktivno kreću.
KAKO SE U JAJNIKU STVARAJU HORMONI?
Dok u jajniku sazrijeva jajašce, pa i 14 dana nakon toga, dok u njemu postoji žuto tijelo, on stvara hormone koji pripremaju sluznicu u šupljini maternice za prihvaćanje oplođenog jajeta. Sluznica maternice postaje deblja, puna krvi i hranjivih tvari. Kad oplođeno jajašce dođe iz jajovoda u šupljinu maternice, ono se ugnijezdi u debeloj sluznici koja je oblaže te nastaje trudnoća.
To zbivanje na neobjašnjiv način djeluje na jajnik da u njemu ne propada žuto tijelo, nego buja i djeluje sve do četvrtog mjeseca trudnoće dok njegovu ulogu ne preuzme posteljica. Žuto tijelo u jajniku u početku trudnoće stvara sve veću količinu hormona koji umiruju maternicu i pospješuju njen rast. U trudnoći ne sazrijevaju nova jajašca u jajnicima. Sazrijevanje novih jajašca sprečavaju velike količine hormona koje u trudnoći stvaraju prvo samo jajnici, a kasnije posteljica.
KOJE JAJAŠCE NIJE SPOSOBNO ZA OPLODNJU
Ako zrelo jajašce nije oplođeno u roku od 24 sata, ono se smežura, nije više sposobno za oplodnju i propada. Nabujala sluznica maternice koja je bila pripremljena za prihvaćanje opiođenog jajašca suvišna je. S obzirom na to da nije došlo do usađivanja oplođenog jajašca u nju, propada žuto tijelo u jajniku i pretvara se u ožiljak. Zbog propadanja žutog tijela smanjuje se količina spolnih hormona u tijelu žene, pa se sluznica maternice smežura i odvaja od stijenke i ljušti. To izaziva krvarenje koje nazivamo menstruacija, mjesečno pranje, perioda ili menses (po latinskoj riječi mensis = mjesec).
Menstruacija je zapravo pobačaj neoplođenog jajašca. Preporučuje se da žena točno bilježi početak i trajanje menstruacije, da vodi tzv. menstrualni kalendar. Nema žene u koje menstruacije nastupaju neprekidno u razmaku od 28 dana. Obično dolaze ranije ili kasne 1 -3 dana. Računa se uvijek razmak između prvih dana dviju menstruacija.
Prije prave menstruacije mora doći do izbacivanja zrelog jajašca iz jajnika, stvaranja žutog tijela u jajniku na mjestu gdje je bilo jajašce, te propadanja žutog tijela. Ako se sve te promjene nisu zbile, a žena krvari, to nije menstruacija nego nenormalno krvarenje.
Postoji jednostavan način da se utvrdi je li jajnik izbacio jajašce i je li se stvorilo žuto tijelo prije krvarenja. Zna se, naime, da žuto tijelo stvara jedan spolni hormon (progesteron) koji izaziva lagani porast tjelesne temperature. Žuto se tijelo ne stvara u jajniku ako prije toga nije izbačeno zrelo jajašce. Ako žena mjeri tjelesnu toplinu u ustima ili guznom crijevu (može i u rodnici), uvijek istim toplomjerom, i to ujutro neposredno nakon buđenja, prije ustajanja i uzimanja jela, i to zapiše, dobivamo krivulju tzv. bazalne temperature.
Oko 10- 1 4 dana prije menstruacije temperatura je za 0,3 do 0,50 C (3 do 5 desetinki stupnjeva) viša nego prvih dana od početka menstruacije. Porast temperature nastaje jedan do dva dana pošto je jajnik izbacio zrelo jajašce.
Foto: Lukiyanova Natalia frenta/Shutterstock