Fleksitarijanska prehrana je poluvegetarijanska prehrana koja se oslanja na namirnice biljnog porijekla, a s vremena na vrijeme u jelovnik uključuje ribu i meso. U ovoj se prehrani ističe smanjeni rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, manja opasnost od srčanog udara, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, metaboličkog sindroma i nekih oblika karcinoma.
Meso je izvrstan izvor proteina koji pridonose očuvanju i izgradnji mišićnih tkiva, a prisutni su u mnogim životnim procesima te su biodostupni i imaju aminokiselinski sastav kojem biljni proteini ne mogu parirati.
Zato je osmišljena fleksitarijanska prehrana koja uključuje veće količine cjelovitih žitarica žitarica, voća i povrća te mahunarki, a super je što je ova vrsta prehrane fleksibilna.
Ako se slučajno u organizam žele unositi životinjske namirnice savjetuje se da se one u organizam unose nakon 18 sati, a to se može prakticirati svakog dana, odnosno večeri.
Mnoge su zdravstvene prednosti fleksitarijanstva, a mnoga istraživanja su potvrdila brojne prednosti ove vrste prehrane poput smanjenog indeksa tjelesne mase za razliku od onih koji redovito jedu meso. Smanjen je i rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, a smanjuje se i razina mortaliteta.
Osobe koje se hrane fleksitarijanskom prehranom 4 tjedna imaju smanjen ukupni kolesterol te loš kolesterol, zbog čega te osobe imaju zdraviji kardiovaskularni sustav i niži krvni tlak.
Prehrana koja je bogata crvenim mesom povećava rizik od razvoja karcinoma, a prehrana koja je bazirana na namirnicama biljnog porijekla nema rizika od razvoja karcinoma.
To je zato što namirnice biljnog porijekla sadrže više vlakana, manje zasićenih masnih kiselina, više fitokemikalija koje mogu utjecati na smanjenje rizika od razvoja karcinoma crijeva i dojke.
Fleksitarijanstvno ne znači samo izbaciti namirnice životinjskog porijekla ili meso iz prehrane, nego je riječ o uvođenju ekološki osviještenih, dobrih i zdravih nutritivnih odluka u kojima se preferira unos minimalno prerađenog, nutritivno bogatog povrća, mliječnih proizvoda, voća i žitarica.
Potrebno je povećati unos povrća u organizam, a salata koja može biti zasitni obrok je napravljena od kelja pomiješanog s ciklom, brokulom, mrkvom, kukuruzom, lukom i biljnim izvorima proteina.
Meso je najbolje zamijeniti lećom ili grahom koji su puno jeftiniji i koji sigurno mogu zasititi osobu. Najbolje mahunarke su slanutak, grah i leća, a najbolje su u kombinaciji s maslacem i orašastim plodovima.
Fleksitarijanska dijeta
Fleksitarijanska prehrana se savjetuje svima koji se žele riješiti viška kilograma i često vole pojesti lagane namirnice biljnog porijekla. Pored toga što imaju manji broj kilograma, fleksitarijanci imaju najmanji rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila.
Dijeta se oslanja na vegetarijansku prehranu uz povremeni unos jaja, mlijeka, ribe i mesa. Dobro je što uključuje puno povrća i pet skupina namirnica, a što znači brži rad metabolizma, čišćenje organizma te manji unos kalorija. Dobra je za liječenje poremećaja povezanih s debljinom.
Mnogi se odlučuju za posebni prehrambeni režim jer upravo ovakav način prehrane pokazuje odlične rezultate, a sve zahvaljujući konzumaciji biljnih umjesto životinjskih proteina. Manjim unosom životinjske masti dolazi do topljenja kalorija. Konačan rezultat je bolja probava i dulji osjećaj sitosti.
Prije nego krenete s promjenama u prehrani potrebno je prikupiti što više informacija o dijeti. Jedan od nedostataka dijete je i što se jede manje ribe, a što može biti opasno po organizam ako se na vrijeme ne uvede biljna zamjena za ribu i meso. Kako može biti rizična kod anemije dobro je savjetovati se s liječnikom.
Kako je u pitanju prehrana koja odgovara tijelu i na koju se lako naviknuti, jasno je zbog čega svakim danom dobiva sve više poklonika.
Odlučite li pokušati slijediti plan prehrane dobro je znati da se sastoji od pet skupina hrane. Prva grupa obuhvaća proteine biljnog porijekla poput mahunarki, jaja, sjemenki i soje.
Druga grupa obuhvaća namirnice kao što su voće i povrće, a treća grupa cjelovite žitarice. Četvrta grupa podrazumijeva mliječne proizvode, a peta grupa nezasićene masnoće i zaslađivače.
Ne postoje posebne restrikcije, nego je važno da se što više držite vegetarijanske prehrane. Postoje tri razine u fleksitarijanskoj dijeti, a to su:
- Početnik – s dva dana u tjednu bez mesa.
- Napredni – tri ili četiri dana u tjednu bez mesa.
- Ekspert – najmanje pet dana u tjednu bez mesa.
Jasno je kako meso polako postaje sve manje važno, a umjesto njega sve važniju ulogu preuzimaju mliječni proizvodi, cjelovite žitarice i orašasto voće.
Dnevno možete unijeti 1.500 kalorija podijeljenih na pet obroka, od čega su tri glavna i dva međuobroka. Doručak podrazumijeva 300 kalorija, ručak 400, večera 500, a svaki međuobrok po 150 kalorija. Isprobajte pomalo drugačiji način prehrane.
Autor: A.Z., Foto: Altin Osmanaj/Shutterstock