Svakodnevne situacije djeluju na cjelokupni organizam, a najviše na živčani sustav zbog čega se osoba na kraju dana često osjeća izbačeno iz ravnoteže, umorno i iscrpljeno. Znate li koji su vitamini važni za živčani sustav?
Upravo zbog burnog dnevnog ritma mnoge se osobe bore s nesanicom zbog koje mozak nikada nema priliku da se odmori. Uvijek je bolje živce tretirati vitaminima, a ne tabletama koji sigurno nedostaju zbog iscrpljenosti organizma, zbog čega dolazi do pojačane anksioznosti ili nervoze.
Zdravlje živčanog sustava
Živčani sustav je mreža stanica koje šalju, primaju ili prenose informacije povezane s organizmom te okolinom. Obrađujući informacije živčani sustav potiče reakcije drugdje u tijelu. Sastoji se od glija stanica koje pomažu kod rada neurona te neurona (predstavljaju funkcionalnu osnovu sustava). Neuroni prenose i stvaraju impulse između dva sustava.
Periferni živčani sustav sastavljen je od neurona koji ih povezuju s mozgom, kralježničnom i živčanom moždinom i senzornih neurona. Za vrijeme podražaja senzorni neuroni šalju znakove središnjem dijelu živčanog sustava koji ih obrađuje te šalje signale u žlijezde i mišiće.
Kod životinja neuroni su međusobno povezani te prenose impulse neutronsmiterima i elektrokemijskim signalima. Interakcija raznih neurona oblikuje neutralne sklopove koji pomažu regulirati način na koji organizam doživljava svijet oko sebe te ponašanje.
Živčani se sustav sastoji od mozga, moždine i živaca. Mozak se sastoji od malog i velikog mozga te produžene moždine. Najveći dio ipak zauzima mozak čiju površinu čini siva tvar, dok je unutrašnjost sastavljena od živčanih vlakana ili bijele tvari. Mozak s moždinom povezuje produžena moždina koja iznutra ima sivu, a izvana bijelu tvar.
Leđna moždina se nalazi u koštanom dijelu sastavljenom od kralješka. Njezina uloga je povezivanje mozga s drugim dijelovima tijela te upravljanje refleksima.
Kao i svaki drugi dio tijela tako i središnji živčani dio može biti izložen raznim bolestima. Slijede bolesti živčanog sustava i mozga:
- Moždani udar – prekinut protok krvi u mozak kada moždane stanice mogu biti oštećene ili odumrijeti zbog manje količine kisika.
- Demencija – kronična bolest koja polako napreduje te uzrokuje gubitak pamćenja.
- Mišićna distrofija – skupina nasljednih poremećaja koji mogu rezultirati slabošću mišića.
- Glavobolje – dok su neke rezultat teške bolesti, druge se mogu javiti zbog stresa ili nedovoljno jasnog uzroka.
- Mišićna slabost – može obuhvatiti samo ruke, prst ili šaku ili cijelo tijelo. Najčešće se javlja starenjem ili kao posljedica određene bolesti.
- Infekcije mozga – iako su kralješnična moždina i mozak otporni na infekcije, jednom kada postanu zaraženi posljedice mogu biti opasne. Pritom se misli na virusnu ili bakterijsku infekciju koja može dovesti do meningitisa. Bakterije mogu iz zaraženih dijelova tijela doći do meninga, bilo prodiranjem u mozak ili preko krvne struje.
Vitamini za živčani sustav
Živčani sustav najviše koristi vitamina B skupine, poput vitamina B1, B6 i B12, a vitamin B1 ima najznačajniju ulogu u metabolizmu ugljikohidrata. Ovaj se vitamin najviše može pronaći u kvascu, mesu, voću, ljuskama integralnih žitarica, mlijeku, povrću i orašastim plodovima.
Vitamin B1 se najviše preporučuje trudnicama kojima je on potreban u većim količinama, sportašima i dojiljama, ali je jednako tako potreban i srčanim bolesnicima, alkoholičarima i svima onima koji imaju problema s depresijom, učenjem, koncentracijom i neurozama, ali i onima koji imaju probleme s ubrzanim radom štitnjače.
Radu živčanog sustava pomaže i vitamin B6 te se bez njega ne može, a kako bi ga unijeli u organizam potrebno je jesti raznoliku hranu kako bi se stalno obnavljao u tijelu.
No ako u organizmu ima previše vitamina B6 on loše djeluje zbog čega ga je najbolje uzimati isključivo iz prirodnih izvora poput: mlijeka, ribe, kukuruza, avokada, integralnih žitarica, mesa peradi, banana i oraha.
Vitamin B6 ima važnu ulogu za ljudsko zdravlje budući da pomaže u: stvaranju crvenih krvnih stanica, pms-u, sindromu karpalnog tunela, prijenosu živčanih impulsa, nesanici, poticanju, prijenosu i stvaranju živčanih impulsa.
Ukoliko u organizmu nedostaje vitamina B6 to će se lako prepoznati po sljedećim simptomima:
- ekcem
- slabost mišića
- umor
- depresija
- loše raspoloženje
- akne
- razdražljivost
- mučnine
Svi vitamini B kompleksa utječu na živčani sustav, ali vitamin B12 se jedini skladišti u jetri čak do 12 godina. Vrlo je važan za izgradnju novih stanica s folnom kiselinom, a ako fali u organizmu folna kiselina izbacuje krv.
Nedostatkom vitamina B12 se može uzrokovati anemija u kojoj su eritrociti veći od prosjeka, a ima ih u manjim količinama. B12 utječe na živčani sustav na način da sudjeluje izgraditi zaštitni sloj na živčanim stanicama.
Taj je sloj zadužen za prenošenje živčanih impulsa, a njegovim nedostatkom se utječe na slabo pamćenje, zbog čega je od iznimne važnosti na vrijeme uzimati dovoljno vitamina B skupine.
Vrijeme je da otkrijete kako sačuvati svoje živce te pomoći boljem zdravlju organizma. Krenite s promjenom životnih navika.
Autor: A.Z., Foto: Olga Lyubkina/Shutterstock