Danas se margarin nalazi u velikom broju domaćinstava i gotovo je nemoguće naći hladnjak gdje ga nema. Isto tako, koristi se kao dodatak mnogim jelima kao što su pekarski proizvodi, kolači i pite, razne grickalice i krekeri.
Zbog tako široke potrošnje sigurno se često pitate je li on zdrav. Ili se tu krije činjenica da je margarin relativno jeftina namirnica koja se može dobro iskoristiti u velikoj većini proizvoda?
Margarin potječe iz Francuske i u uporabi je od 1869. godine. Za njegovu proizvodnju zaslužan je car Luj Napoleon. Ideja cara je bila da se stvori zamjenski proizvod za maslac koji će zbog niske cijene biti dostupan svima.
U prošlosti se za pripremu margarina koristilo prvenstveno životinjskim masnoćama, dok su danas one zamijenjene masnoćama biljnog podrijetla. Biljne masti iz margarina dobivaju se iz soje, kokosa, palme, kukuruza i sjemenki pamuka. Iako se vjeruje da neke od ovih ulja uopće ne pogoduju ljudskom organizmu one se procesom hidrogenizacije pretvaraju u margarin.
Iz gore navedenih ulja u naše tijelo unosimo nesklad masnih kiselina što može utjecati na pojavu nekih kroničnih bolesti. Margarin ima u sebi velike postotke omega 6 masnih kiselina, dok se omega 3 može naći samo u tragovima. Uz sve navedeno, u procesu dobivanja ulja uništavaju se svi potrebni vitamini i minerali dok se često ne unište štetni pesticidi i razna otrovna otapala.
Nakon što završi proces hidrogenizacije ulja postanu čvrsta i sastoje se od čak 98 % zasićenih masti. Pošto to nije prikladno za upotrebu u prehrani, procese se ponavlja više puta kako bi se dobio polukruti proizvod. Tako vam može biti poznat i drugi naziv za margarin, a to je hidrogenizirana mast. U margarin se zatim dodaju još obrano mlijeko ili voda i emulgator soje lecitina. U prošlosti, margarin dobiven konačnom proizvodnjom bio je bijel dok je on danas obojan žutom bojom beta karotena. Njegov okus je poboljšan dodatkom soli, mliječne ili limunske kiseline i raznim konzervansima.
Danas se vodi borba između margarina i maslaca, odnosno koji je zdraviji i kojega bi trebalo konzumirati, a kojega izbjegavati.
Maslac je bogat zasićenim masnim kiselinama i izrađen je od životinjskih masti. Prirodan je, dok je margarin umjetno proizveden. Maslac sadrži i brojne vitamine i to A, E, K i D koji su potrebni za pravilno funkcioniranje organizma i za što bolji imunitet. Sve više je maslac ponovo zastupljen u prehrani, iako ga je jedno vrijeme margarin potukao zbog toga što se vjeruje da maslac sadrži kolesterol kojega u margarinu nema jer je biljnog podrijetla.
Na kraju doalzimo do zaključka da margarin nije zdrav i da bi ga trebalo što manje konzumirati. On je čak povezan i s nižim kvocijentom inteligencije. Istraživanja koja su provedena kažu da ljudi koji konzumiraju margarin imaju manji IQ zbog trans masnih kiselima kojima on obiluje.
Autor: M.L., Foto: File Upload Bot (Magnus Manske)