Zlostavljanje na poslu sve je učestaliji problem današnjih zaposlenika. Često ga se zanemaruje iako ponekad za radnika predstavlja veći problem od niske plaće, velikog opsega posla ili dugog radnog vremena. Kao takav, sve je češći razlog napuštanja radnog mjesta te definitivno nije zanemariv problem današnjih poslodavaca.
Sami radnici često nisu svjesni onoga što doživljavaju, preispituju sebe i ublažavaju pravu sliku, tražeći problem u sebi, svojim shvaćanjima rečenog ili napravljenog.
Zlostavljanje na poslu vrši se u dva oblika:
- mobbing
- bullying
Mobbing na poslu
Mobbing je jedan od oblika zlostavljanja na poslu koji je u posljednje vrijeme u stalnom porastu. Mobbing se iskazuje kroz ponižavanje, ismijavanje, konstantnu destruktivnu kritiku neke osobe koju čine njezini suradnici, podređeni ili nadređeni, i to najčešće u grupi pojedinaca.
Zlostavljači najčešće biraju osobu koja je poštena ili je uočila neku nepravilnost na radu, novu osobu u timu, osobe koje predlažu nove ideje. Svaka osoba koja na bilo koji način ugrožava njihovu trenutnu poziciju u tvrtki pa premda to bilo i samo u glavi zlostavljača, može postati iduća žrtva.
Pet osnovnih grupa pokazivanja mobbinga su:
- napad na mogućnost izražavanja koji se izražava kroz stalno kritiziranje, ograničavanje rada, prijetnje
- napad na socijalne kontakte – ignoriranje ili pokušaj utjecaja na ostale u timu s ciljem isključenja žrtve i socijalne izolacije
- napad na ugled – širenje tračeva i zlonamjernih neistinitih glasina, iznošenje i pretjerano naglašavanje moguće pogreške u radu, preuveličavanje svega što žrtva pogriješi
- napad na kvalitetu života i radne okoline – pokušaj utjecaja na nadređene kako bi se žrtvi spriječilo napredovanje, spriječio miran godišnji odmor ili uopće dnevni, tjedni ili godišnji odmor
- napadi na zdravlje – mogu sadržavati emocionalno, tjelesno te seksualno zlostavljanje
Vrste mobbinga:
- vertikalni mobbing – nadređeni zlostavljaju podređene
- obrnuti mobbing – podređeni zlostavljaju nadređene
- horizontalni mobbing – radni kolege zlostavljaju kolege na sličnim ili istim mjestima u tvrtki
- strateški mobbing – članovi upravnog odbora zlostavljaju nepoželjnog radnika
Bullying na poslu
Bullying se najčešće iskazuje kao nasilno ponašanje. U poslovnom svijetu, nasilnike najčešće nalazimo na višim mjestima u tvrtki, odnosno kao ljude koji imaju bar jednog podređenog, iako to nije pravilo i ne isključuje mogućnost da osoba koja zlostavlja bude nečiji podređeni. Takve osobe imaju cilj zlostavljati druge kako bi naglasili svoje kvalitete i kako bi porasli u očima sebe, a onda i svih ostalih.
Sama riječ ‘‘bully”prevodi se kao nasilnik te bismo tako bullying definirali kao individualni čin agresije koji je poseban i razlikuje se od mobbinga po tome što u bullyingu jedna osoba šteti drugima ili ih ponižava, dok kod mobbinga to radi skupina ljudi. Sve ostale karakteristike su im slične.
Ono što je zanimljivo u toj situaciji je činjenica da mi na prvi pogled želimo zlostavljače u svom društvu. Poslovni nasilnici obično su puni samopouzdanja, imaju prilično dobre životopise i određene uspjehe pa su samim time i poželjni u poslovnom okruženju. Zapravo oni jako dobro čitaju ljude, što im omogućuje da kažu točno ono što ljudi žele čuti dok to kasnije pretvaraju u sredstvo svoje manipulacije.
Oni su najčešće šarmantni, pametni i sposobni, ali to koriste samo za sebe i svoj napredak. Često ih ne prepoznajemo jer se kriju iza lijepih riječi, ali ako vam netko od kolega ili nadređenih uporno govori da nešto ne možete napraviti, otkrijte zašto to govori? Možda ipak nije samo dobar kolega koji ne želi da trošite vrijeme na nešto što ćete teško realizirati. Ima li on koristi od sprečavanja vašeg napretka?
Poslovni zlostavljači, pojedinačni ili u grupama zapravo vas se boje i samo pokušavaju izliječiti svoje komplekse na vama. Ako ste se u nečemu pokazali uspješni, vrlo je vjerojatno da se osoba koja vas zlostavlja osjeća ugroženim od strane vas. Boji se da ćete ga/je zasjeniti u očima nadređenoga.
Primjeri bullyinga – kako prepoznati jesam li žrtva
U jednoj tvrtki postoji direktor tvrtke kojemu je podređeni voditelj regije. Voditelj regije ima 50 godina, od čega je 20 godina voditelj. Ne priča niti jedan strani jezik, kompjuterski je osnovno pismen. Svoj uspjeh duguje vremenu prije 20 godina kada je bio čelna osoba prodaje jer je u to vrijeme bilo dovoljno imati veliki krug kontakata koji prenio i u novu tvrtku u to vrijeme. Osim toga, imao je prodajne vještine, koje u ono vrijeme nisu uključivale poznavanje društvenih mreža ili strano tržište na kojem su nam jezici neophodni.
Kao svoje podređene tijekom godina dobivao je mlade ljude koji su sposobni, govore jezike, poznaju marketing i pokušavaju nešto učiniti za boljitak tvrtke. Direktor tvrtke je tražio od njih da se dokažu i postignu dobre rezultate. A oni su to pokušali i uspjeli.
No, tu dolazimo do problema. Oni su svoj uspjeh požalili. Voditelj regije saznao je za njih uspjeh što je u njemu pobudilo bijes. Naime, u poslovnicu je stigao klijent, tražeći podređenoga voditelju koji mu je putem telefona ponudio ponudu po odličnim uvjetima.
Kod voditelja se javila ljubomora zbog spoznaje da je spomenuta osoba sposobna i da može puno toga postići. U tom trenutku, zlostavljač ne razmišlja da će se taj promet koji podređeni napravi pripisati i njemu i da će i njegov ukupni promet biti veći. Njemu u tom trenutku dobrobit tvrtke nije bitna. Bitno je samo to kako da on ostane na svom pijedestalu. Zbog toga čini sve kako bi uspjeh svog podređenog umanjio. Govori mu sljedeće:
”Ti se mučiš za 1000.00 kuna, dok ja jednim pozivom napravim 300.000 kuna.”
”Gdje si ti bio kad sam ja takve stvari smatrao uspjehom?”
”Hajdemo sjesti i analizirati, samo da ti pokažem da od toga što si prodao nema zarade i da je ona nebitna.”
Osoba se u tom trenutku osjeća krivom što je uopće pokušavala napraviti nešto za dobrobit tvrtke. Povlači se u sebe i prestaje raditi ono u čemu je sposobna. Vidi mnoge načine na koje bi se neki proizvod prodao, ali u strahu od nadređenog ne pokušava i samo čeka na kupce koji samovoljno dolaze u poslovnicu. Počinje raditi s 30% svojih potencijala jer će se za sve više od toga morati opravdavati.
Zlostavljači često sjede satima, pokušavajući osporiti uspjeh drugih kako bi sebe u svojim očima i u očima drugih napravili najboljim.
Voditelj regije će sjediti 2 sata pokušavajući dokazati da je ponuda prodaje radnika u poslovnici nepovoljna iako to nije tako te će u svoj ”elaborat” uzeti i neke troškove koje u svom prodajnom planu sebi osobno neće otpisati.
Iako nam se ponekad čini da toga ima svugdje i da je to normalno jer svaki nadređeni ”sjedi na glavi” svom podređenom, istina je drukčija. Postali smo društvo gdje su ovakve pojave postale normalne i društveno prihvatljive.
Nije svugdje tako. Ako se u bilo kojem trenutku osjećate kao da vas netko sputava ili kao da svoje uspjehe morate kriti od određenih ljudi, a svi ste u istom timu i svi radite za dobrobit iste tvrtke, onda vjerojatno imate posla za poslovnim zlostavljačem.
Prihvatite to i ne odustajte. Ako volite svoje radno mjesto, ne odustajte i pokušajte se izboriti sa svojim zlostavljačem.
Što poduzeti kod zlostavljanja na poslu
Pokušajte otvoreno razgovarati sa svojim zlostavljačem/ima. Recite im da je njihovo ponašanje neprihvatljivo i da s time prestanu. Pokušajte u cijeli prosce uključiti i svjedoka. Ako to ne pomogne, pripremite se na idući korak.
Vodite svojevrstan dnevnik događaja. Upišite imena svjedoka, vrijeme i događaj. Pokušajte se prisjetiti što više detalja koji će biti dokaz na koji način se vrši maltretiranje i kojim se točno riječima pokušava poljuljati vaše dostojanstvo.
Čuvajte poruke, e-mailove, faks poruke osobe koja vas maltretira.
Ljudski resursi
U slučaju kada imate svjedoke i dokaze o zlostavljanju, obratite se osobi u svojoj tvrtki koja radi u ljudskim resursima i zadužena je za rješavanje sukoba i konflikata.
Sukladno članku 134. stavku 3. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14 i 127/17) poslodavac ili osoba koju je poslodavac ovlastio da osim njega prima i rješava pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva radnika, dužna je u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkoga vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji.
Dakle, osoba koju je poslodavac ovlastio da prima i rješava pritužbe vezane uz zaštitu dostojanstva radnika, nakon provedenog postupka dužna je utvrditi je li u konkretnom slučaju došlo do uznemiravanja te o tome obavijestiti poslodavca.
Objasnite ovlaštenoj osobi kako se točno vrši zlostavljanje, iznesite svoje dokaze i dajte im do znanja da to ponašanje ne mislite trpjeti. Nemojte se bojati da će, ako se nekome požalite, vaš zlostavljač za to saznati pa će vam biti još gore. Situacija ne može biti gora, jedino u slučaju da ste ostali šutjeti i trpjeti zlostavljanje. Dakle, stvari se mogu popraviti samo na bolje.
Osoba iz ljudskih resursa vam mora pomoći, a postoji mogućnost da vi niste prva osoba koja se žali na istog zlostavljača. Ako i jeste, pomoći ćete sebi i drugima da se takve stvari ne događaju u budućnosti.
Pravna pomoć u tvrtki
Ako vam ljudski resursi vaše tvrtke ne mogu pomoći i riješiti vaš problem, potražite pravnu pomoć.
Radite li u većoj tvrtki, vjerojatno imate i pravni odjel koji vam u ovom slučaju može pomoći. Sve što ste rekli i izjavili ljudskim resursima, ponovite pravnom odjelu.
Pokažite im da poznajete zakon o radu i svoja prava koja dolaze po njemu.
Pozovite se na članak 7. Zakona o radu koji navodi:
”(4) Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima. (5) Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.”
Dajte im do znanja da ako vam oni ne pomognu, obratit ćete se vanjskom odvjetničkom uredu i izboriti se za svoja prava. Nemojte prijetiti i nemojte pokušavati grubo izboriti svoja prava. Pokušajte s činjenicama i s dokazima koji su snažniji od bilo čega što druga strana može reći.
Ako vam ni pravni odjel vaše tvrtke ne uspije pomoći u traženome ili čak ni ne pokuša pomoći, osporavajući vaše tvrdnje, tada u tvrtki u kojoj se takav sustav zlostavljanja neovisno radi li ga pojedinac ili skupina ljudi prihvaća, nemate što tražiti.
Ako odlučite ostati u istoj tvrtki, potražite pravnu pomoć. Zakon je zaista na vašoj strani i sve radnje koje nisu u skladu sa zakonom o radu su protuzakonite i dužni ste ih prije svega prijaviti, potom pokušati i spriječiti. Put do pobjede neće biti lak, ali to vas ne smije obeshrabriti.
Najčešći razlozi zbog kojih se odustaje od procesa zaustavljanja zlostavljanja kao oblika ponašanja su:
- strah od odbijanja zajednice
- strah da ćete biti izolirani i shvaćeni kao ”izdajice”
- strah da će vam reći da ste previše osjetljivi
- ništa nije onako kako vam se čini
- strah da će se zlostavljanje pogoršati i da ćete činom traženja pomoći postići to da se zlostavljanje nastavi jačim intenzitetom u vidu osvete
Svi nabrojani strahovi su donekle utemeljeni i shvatljivi, ali vi ste ovdje na prvom mjestu. Zlostavljanje može ozbiljno narušiti vaše zdravlje, kako ono emocionalno, tako i ono fizičko.
Da vas netko svaki dan udara kad god vas vidi, reagirali biste, ne bi li? Zašto onda ne reagirate na udarce u psihu, u srce, u profesionalnost?
Izborite se za sebe i ne dozvolite poslovnim zlostavljačima da nastave s tom radnjom. Ako ništa ne poduzmete, oni se neće zaustaviti na vama. Možda im i niste prva žrtva te vjerojatno nećete biti ni posljednja. Ako šutite i ne progovarate, stvarnost se neće promijeniti.
Istina je da u današnje vrijeme živimo u društvu u kojem ljudi sve češće pokušavaju doći do napretka ugrožavajući druge. Sve je više osoba koje zlostavljaju druge.
Još jednostavniji način da dođete do odgovora trebate li reagirati su sljedeća pitanja. Biste li reagirali da je u pitanju vaše dijete, unuk ili nećak? Biste li ga naučili da se bori za sebe ili biste mu rekli da se povuče jer možda će zlostavljanje jednog dana prestati? Odgovor na ovo pitanje dat će vam odgovor i na pitanje trebate li vi reagirati.
Foto: Lasse Kristensen/Shutterstock
